Osnovica za plaće zaposlenih koje se financiraju iz državnog budžeta neće se mijenjati i ostat će 4232 kune bruto. Uz takvu osnovicu, za plaće će se u 2002. godini osigurati 14,1 milijarda kuna, oko 400 milijuna kuna više nego ove godine. Razlika će pripasti dijelu zaposlenih kojima će se od siječnja ipak korigirati plaće, a prijedlog uredbe o korekciji Vladina je strana jučer dostavila sindikatima javnog sektora i državne uprave na nastavku pregovora o temeljnim kolektivnim ugovorima.
Sindikati će iduća dva tjedna pokušati s resornim ministarstvima uskladiti izmjenu uredaba, a predloženim korekcijama nisu potpuno zadovoljni ni u jednom području. Obrazovanje uopće nije uvršteno u Vladin prijedlog izmjena, na što je Dalimir Kuba, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja, sarkastično primijetio da na tome zahvaljuje Ministarstvu prosvjete i školstva jer Ministarstvo očito vjeruje da će se i mimo njega sindikat izboriti za korekcije.
Administracija bez korekcije
Prema Vladinu prijedlogu, najveće korekcije dogodit će se u kulturi, i to u majstorskim zvanjima u kulturi, kojima će plaće porasti 10 do 12,5 posto. Na primjer, koeficijent višeg muzejskog tehničara, višeg preparatora, majstora tona, majstora vlasuljara i slično porast će sa 1,00 na 1,10, odnosno plaća će skočiti 423 kune bruto. Jednoj grupaciji tehničara plaće će se korigirati s koeficijenta 0,85 na koeficijent 1,00, a nižim preparatorima sa 0,65 na 0,75. Tajnik Sindikata zaposlenih u kulturi Ferdo Boban napominje da zaposleni u administrativnim i računovodstvenim poslovima nisu predloženi za korekcije te očekuje nezadovoljstva.
Ni Ivica Ihas, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika, nije zadovoljan korekcijama jer državna uprava još nije dosegnula razinu plaća u javnim službama.
- Očekujem težak napor sindikata da se naše plaće izjednače s plaćama javnih službi - prokomentirao je Ihas.
Tajnik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Dražen Managić napominje da Vladin prijedlog ne sadrži bitnije promjene plaća u zdravstvu. Glavne medicinske sestre ostale su na postojećem koeficijentu 1,20, a jedina ozbiljnija promjena vezana je uza zdravstvene suradnike kojima koeficijent raste sa 1,39 na 1,45. Proteklih tjedana vozači u Hitnoj pomoći prijetili su štrajkom, a i za njih je korekcija simbolična - sa 0,95 na 0,98.
- Tražili smo puno više. Do kraja tjedna moramo se sastati s pregovaračkim odborom Ministarstva zdravstva - dodao je Managić.
Manje zaposlenih u vojsci i policiji
U sustavu socijalne skrbi korigirane su plaće diplomiranih logopeda, socijalnih radnika i drugih zvanja s visokom stručnom spremom s koeficijenta 1,25 na koeficijent 1,30. U znanosti i visokom obrazovanju prihvaćeni su zahtjevi sindikalne strane za povećanje plaća lektora, predavača i korepetitora, kojima se korekcijom koeficijent penje sa 1,25 na 1,40, a knjižničarima sa 1,00 na 1,10.
- U ovom nam je trenutku važno da nema pada. No, u pregovorima s Vladom inzistirat ćemo da se utvrdi pravedna cijena rada te rok kada će ona nastupiti - istaknuo je Vilim Ribić, predsjednik Glavnoga vijeća Sindikata znanosti.
Inače, sindikatima je najavljeno da će se u 2002. godini nastaviti smanjenje broja zaposlenih u vojsci i policiji, a i mimo tih dvaju sektora državne bi službe trebalo "olakšati" za 20.000 zaposlenih, no nije precizirano u kojem roku.
Ljubica Gatarić