Koja je najveća prepreka gospodarskom rastu u Europi? Postoji puno odgovora na to pitanje, no nijedan tako originalno precizan kao odgovor koji je svojedobno ponudila Julie Meyer, direktorica jedne investicijske tvrtke koja ulaže u projekte poduzetnika-početnika s viškom ideja i manjkom novca: "Uvjerenje da država, a ne poduzetnici može riješiti društvene probleme najveća je barijera rastu u Europi".
Ta dijagnoza također je točna i u Hrvatskoj, a takvo je uvjerenje među građanima Hrvatske toliko rašireno da su i mnogi poduzetnici uvjereni u to da im država, a ne oni sami može riješiti probleme pa se njihovi poslovni modeli često i oslanjaju uglavnom na državu. Kad država pokaže nesposobnost, i njihov posao pokaže nesposobnost. Ne svi, dakako, ali znatan broj hrvatskih poduzetnika oslanja se na državu.
Dijagnoza, dakle, vrijedi za Hrvatsku, ali vrijedi i za cijelu Europu. Prije desetak dana u Budimpešti sam upoznao suosnivačicu nizozemske tvrtke TomTom koja proizvodi navigacijsku opremu. "Mi smo jedini globalni brend potrošačke elektronike koji je potekao iz Europe u posljednjih 15 godina", kaže Corinne Vigreux i, zaista, ta izjava tjera čovjeka na razmišljanje. Gdje su Europljani, zašto veći broj izumitelja i poduzetnika ne izlazi iz Europe na svjetsku pozornicu? "Znate kako se kaže: ako niste za stolom, onda ste na meniju. Europa bi zaista mogla završiti na jelovniku", kaže ta sugovornica. Amerikanci i Azijati pojest će nas za doručak ne budemo li izbacivali inovativne, uspješne proizvode koji će osvajati svijet. TomTom je nekad je bio pojam za navigacijsku opremu, a sada skoro svaki korisnik koji treba pomoć pri pronalasku puta od točke A do točke B prvo pomisli na Google Maps i otvori svoj američki ili južnokorejski pametni mobitel. Filozofija nizozemske kompanije sada je okretanje radikalnoj inovativnosti i ciljanje visoko, jer vjeruju da ih samo to može održati ili vratiti u igru.
Razlog zbog kojeg sam se našao u Budimpešti bila je konferencija Europskog instituta za tehnologiju, koja je okupila 600-tinjak europskih inovatora, investitora i posrednika između te dvije grupe. Jedno od mojih standardnih pitanja svima s kojima sam razgovarao bilo je: je li Europa dobro mjesto za inovatore, postoje li jednake šanse za uspjeh kao u, recimo, Americi? Najbolji odgovor čuo sam od 33-godišnjaka koji razvija "unprinter", stroj koji obavlja obrnuti postupak od printera. "Moj je odgovor negdje između jednodušnog da i jednodušnog ne. Da, jer ovdje u Europi imamo sve što je potrebno: kapital, znanje, iskustvo, čak i proizvodnju. Ne, jer smo dio svijeta koji je nevjerojatno nesklon riziku", kaže Hidde-Jan Lemstra i ne libi se biti kritičan o konferenciji na kojoj smo se susreli: "Samo slušam o networkingu, učenju, obrazovanju, bla, bla. Time nećete puno postići. Nešto ćete postići ako uzmete dobre ideje, prestanete govoriti o njima i pretvorite ih u nešto stvarno".
Detaljnije priče s konferencije EIT-a o europskim inovatorima i njihovim projektima moći ćete pročitati u sljedećem broju iQ-a, magazina Večernjeg lista posvećenog tehnologiji, znanosti i trendovima. "Prestani pričati i pretvori ideju u stvarnost" možda jest dobar savjet koji inovator može dati sam sebi, no mediji i javnost trebaju govoriti o njima. Heroji našeg doba nisu političari, već ljudi poput onih koji u hrvatskoj tvrtki Emerson izrađuju module za Facebookov podatkovni centar (vijest je ovih dana objavio Poslovni dnevnik) ili momci iz tvrtke Genijator koji su smislili nov način čišćenja motora s unutarnjim izgaranjem (priču je ovih dana objavio Telegram.hr).
Trebamo učiti iz zanimljivih priča talenata koji su se već realizirali u biznisu, ali i poticati nerealizirane talente jer jedna je stvar smisliti genijalnu ideju, a druga je stvar tu ideju dovesti do proizvodnje i do tržišta. Hrvatska ima talentirane umove koji imaju ideju, ali ono što nedostaje jest povezivanje mlade generacije, obrazovnih institucija i biznisa. To je model po kojem radi EIT: povezuje te tri strane u male zajednice. U Hrvatskoj, nažalost, postoji ogroman jaz između znanosti i gospodarstva. Inovacijski centri, kakvi postoje u drugim europskim državama, u Hrvatskoj tek trebaju biti sagrađeni i uhodani. Prijeti nam opasnost da se na ovom području nađemo na dvostrukom dnu: Europa zaostaje u globalnim okvirima, a Hrvatska zaostaje u europskim okvirima. To treba promijeniti. Trebali bismo se maknuti s jelovnika i sjesti za stol.
>>EK: Rast prenizak da bi se potaknulo zapošljavanje; Grčić: Vjeruju da izlazimo iz recesije
Tomislave...obrnute teze ! Kod nas ,ma molim te,tko misli da država može pokrenuti rast ? Naši su poduzetnici uvjereni da ih država koči u razvoju i ovu vlast ,s razlogom,smatraju jadnom i nesposobnom.