Najveća sunčana elektrana i vjetroelektrana pokrit će 100.000 domova

Priprema se zemljište za skori početak izgradnje najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, SE Korlat, na lokaciji nedaleko od Benkovca u Zadarskoj županiji. Ukupna je vrijednost investicije oko 70 milijuna eura, a elektrana će, najavljuju u HEP-u, kojem je na čelu predsjednik uprave Vice Oršulić, početi s radom iduće godine. SE Korlat, snage 75 megavata i očekivane godišnje proizvodnje od 165 milijuna kilovatsati, činit će s postojećom vjetroelektranom Korlat obnovljivi hibridni Energetski park Korlat koji će zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100.000 kućanstava. Izgradnja elektrane financira se kreditima ugovorenim s EBRD-om i Europskom investicijskom bankom, osiguranim jamstvima Vlade.

U idućoj fazi na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana instalirane snage od 40 megavata. Krajem prošle godine HEP je otvorio još jedno gradilište sunčane elektrane, na otoku Unije, koja će u znatnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom. Uz sunčanu elektranu razmatra se i izgradnja baterijskog spremnika, koji bi, kako pojašnjavaju, akumulirao višak proizvodnje i tako omogućio korištenje električne energije u razdobljima kad nema dnevnog svjetla. U elektranu se planira ugraditi oprema koja će u budućnosti, prema potrebi, omogućiti rad neovisno o priključku na elektrodistribucijski sustav. Osim Korlata i Unija, aktivno je još šest gradilišta HEP-ovih sunčanih elektrana. Najbliže je početku redovnog rada sunčana elektrana Jambrek, snage pet megavata, izgrađena kod Vinice u Varaždinskoj županiji. U probni rad uskoro kreće sunčana elektrana Črnkovci od 8,5 megavata, smještena u poslovnoj zoni općine Marijanci kod Donjeg Miholjca. To je prva od 20 elektrana koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s jedinicama lokalne samouprave.

Prema istom poslovnom modelu u tijeku je izgradnja i sunčane elektrane Lipik snage pet megavata. Sunčana elektrana Radosavci, priključne snage 9,9 megavata, na području grada Slatine, izgrađena je u cijelosti, osim priključka na mrežu, a u izgradnji su još SE Dugopolje od 10 megavata i SE Čakovec snage 8,5 megavata. U izgradnji je i prvih devet elektrana iz novog investicijskog ciklusa u kojem će HEP na krovove svojih zgrada postaviti novih 108 integriranih sunčanih elektrana. Dosad je u funkciji 65 takvih elektrana. Sve to realizira se u skladu s razvojnom strategijom HEP-a za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. do kada HEP u skladu s ciljevima EU planira dekarbonizirati svoj ukupan poslovni portfelj.

Već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju ugljični dioksid. Kao prijelazni cilj, HEP do 2030. namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto i u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na 2017. godinu. Od 2019. do danas u HEP-ov proizvodni portfelj uključena je jedna vjetroelektrana i osam sunčanih elektrana. Ukupna je snaga gotovo 90 megavata. Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u idućem razdoblju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane u čiju je rekonstrukciju i revitalizaciju dosad uložio nešto više od trećine od planiranih 600 milijuna eura. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, efikasnija proizvodnja i povećanje ukupne snage 12 hidroelektrana za 180 megavata i godišnje proizvodnje za čak 350 milijuna kilovatsati. Pri kraju je prva faza revitalizacije HE Senj, a u pripremi su projekti revitalizacije HE Varaždin, HE Rijeka i HE Orlovac. Ove godine počet će i izgradnja Retencije Drežničko polje.

HEP stabilno posluje

Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj (HES Kosinj i HE Senj 2). S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata i ulaganjima od oko 500 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U Lici je u tijeku i izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata, a u planu je izgradnja male hidroelektrane Peruća. U budućnosti će za prihvat viška energije iz obnovljivih izvora trebati osigurati spremanje energije, a HEP te aktivnosti razvija u tri pravca koji uključuju reverzibilne hidroelektrane, baterijske spremnike i zeleni vodik. Najvažniji je projekt Reverzibilne hidroelektrane Blaca, projektirane snage oko 500 megavata. U razvoju je i projekt crpne hidroelektrane Vinodol snage oko 150 megavata. U pripremi je dokumentacija za sedam projekata baterijskih spremnika energije, a u planu je i nekoliko projekata elektrolizatora vodika na lokacijama postojećih termoelektrana. Od dosad najvećeg investicijskog plana HEP grupe s više od 800 milijuna eura u 2025. godini, više od 500 milijuna eura odnosi se na ulaganja u djelatnosti prijenosa i distribucije električne energije, dakle u mrežu. Znatan dio investicija sufinancirat će se bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. HEP je uspio stabilizirati poslovanje nakon gubitka od 822 milijuna eura u 2022. godini, kada je podnio najveći dio tereta ublažavanja krize. Prema financijskim izvješćima za 2023., HEP je u toj godini ostvario dobit od 117 milijuna eura, a očekuju da će nastavak pozitivnog trenda biti vidljiv i na financijskom rezultatu za 2024.

GALERIJA Provjerite svoje znanje: Ovo su jedni od najljepših europskih gradova, možete li ih prepoznati po jednoj fotografiji?