Najveći broj žitelja Dubrovnika vuče genetske korijene s Bliskog istoka

Točno 185 Dubrovčana ovih je dana u svoje poštanske sandučiće dobilo prve rezultate istraživanja populacijske strukture Dubrovnika. Ovo istraživanje vodi zagrebački Institut za antropologiju i dubrovački Zavod za povijesne znanosti HAZU-a, a dio je velikog projekta “Populacijska struktura Hrvatske - antropogenetički pristup”.

Y kromosom
Cilj je ovog istraživanja pokušaj dobivanja genoma stanovnika Dubrovnika i to onih kojima su preci stoljećima živjeli na području Dubrovačke Republike te onih koji su u Dubrovnik došli nakon pada dubrovačke države. Znanstvenici preko y kromosoma, koji je u muškom tijelu, mogu odrediti kojoj genomskoj skupini pojedinac pripada, a sami rezultati podijeljeni su u dva dijela - po majčinoj i očevoj liniji. Ispitanici su dobili rezultate istraživanja po majčinoj liniji, dok se drugi dio rezultata očekuje početkom 2010. godine.

- Skupine evolucijski srodnih mitohondrijskih DNK grupirane su u haplogrupe koje su najčešće specifične za pojedine kontinente. One se dalje mogu razdvajati dodatnim testiranjem - ističu znanstvenici iz Instituta za antropologiju. Haplogrupe su dobile imena po prvim slovima biblijskih sedam Evinih kćeri. Među ispitanicima najveći je broj, nešto više od 18 posto, onih koji pripadaju haplotipu H*.

- H* je oznaka za uzorke koji ne pripadaju nijednoj dosad definiranoj podhaplogrupi u grupi H. Sama haplogrupa H je najučestalija u europskim populacijama, a nastala je prije oko 35.000 godina na Bliskom istoku - kaže Nina Jeran iz zagrebačkog Instituta.

Prije Germana i Slavena
Uz H* veliki broj ispitanika pripada i drugim podgrupama skupine H, a nešto manje od 20 posto Dubrovčana pripada i haplogrupi U koja je u Europi nastala prije dolaska Slavena i Germana. Do potpunih rezultata znanstvenici ne žele davati zaključke o genomu stanovnika Dubrovnika.