Tomislav Tomašević i Možemo kao nadmoćni pobjednici prvog kruga izbora u Zagrebu najveći su pobjednici lokalnih izbora, a ne samo zbog katastrofalnog rezultata u Zagrebu, najveći su gubitnici prvog kruga SDP i Peđa Grbin. Iznenađenje prvog kruga je Ivica Puljak iz Centra, ako ne što je osvojio drugi krug, onda svakako što je pobjedio u Splitu u prvom krugu, što predizborne ankete nisu predviđale. Veliki pojedinačni uspjeh ostvario je HDZ-ov Ivan Radić koji je svojoj stranci donio povijesnu i nadmoćnu pobjedu u prvom krugu, koja se ne čini dostižnom u drugom krugu. To je svakako uspjeh i Ivana Anušića, koji je mjesto osječko-baranjskog župana osvojio s više od 60 posto glasova u prvom krugu. Najuvjerljiviju pobjedu među županima ostvario je nezavisni međimurski Matija Posavec.
Most i DP nacionalne stranke
Što se gubitnika tiče, SDP-ov Joško Klisović osvojio je u Zagrebu tek nešto malo više glasova od nezavisne Vesne Škare Ožbolt i Mostova Zvonimira Troskota, a manje i od kandidata HDZ-a. Naravno, kao što je to uvijek kad se analiziraju rezultati lokalnih izbora, i najveći gubitnici uvijek mogu naći nešto da se utješe, pa će se tako i SDP tješiti pobjedom u prvom krugu u Rijeci, iako im neće biti lako u drugom jer u drugi krug ulaze s kandidatom grupe birača Davorem Štimcom, koji iza sebe nema stranačku organizaciju i svakako spada među dobitnike prvog kruga. Stoga je jedan od dobitnika prvog kruga i Ivan Penava koji je u Vukovaru nadmoćno pobijedio kandidata HDZ-a, koji ga teško može poraziti u drugom krugu. SDP će neuspsjeh u gradovima zasad ublažavati s osvojenim mjestom krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, ali i izborenim drugim krugom za poziciju župana u možda i devet županija.
HDZ može biti vrlo zadovoljan rezultatima u prvom krugu, osobito jer dojam imaju šansu značajno popraviti u drugom krugu. U 16 županija osvojili su mjesto župana u prvom krugu ili će se za tu poziciju boriti u drugom krugu, dok su prije četiri godine imali 12 mjesta župana. Osobito mogu biti zadovoljni ostvarenim rezultatima u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje u drugom krugu ugrožavaju SDP-ovu vedetu Kristinu Ikić Baniček, u Petrinji Darinka Dumbovića, premda su sinoć na 96 posto obrađenih podataka bili na korak, za pedesetak glasova, od gubitka gradonačelničkog mjesta u Glini, što i nije iznenađenje s obzirom na pasivnost Stjepana Kostanjevića za potresa.
Što se stranaka tiče, Most i Domovinski pokret potvrdili su se kao nacionalne stranke jer su ostvarili odlične rezultate u velikim gradovima. DP je ostvario uspjeh osobito u Zagrebu s Miroslavom Škorom i zajedno s Mostom u Osijeku. Most je ušao u skupštine sva četiri velika grada, Miro Bulj ostvario je čini se nedostižnu prednost u prvom krugu za gradonačelnika Sinja, a i Božo Petrov u drugom se krugu bori za mjesto Dubrovačko-neretvanskog župana. Jelena Pavičić Vukičević i njezina stranka mogu biti zadovoljni ostvarenim rezultatom s obzirom na sve okolnosti.
I prije nego je jučer počelo glasovanje HDZ je osvojio četiri mjesta gradonačelnika i 44 načelnika općine jer njihovi kandidati nisu imali protukandidata. Inače, ako na manjak protukandidata gledamo kao na nezainteresiranost za politiku, onda je najizraženija u Osječko-baranjskoj županiji gdje je na taj način izabrano čak 10 načelnika općina, u kojoj je uzgred bio i najmanji odaziv birača, pa u Splitsko-dalmatinskoj sedam, u Istarskoj šest načelnika i gradonačelnik i u Zagrebačkoj šest načelnika...
Potop HNS-a i HSS-a
U čak 190 općina i gradova u ponudi su bile dvije opcije, a najviše dvoboja imala je Splitsko-dalmatinska županija 20, Osječko-baranjska i Zadarska 18, Istarska 15, Međimurska 14, Vukovarsko-srijemska i Brodsko posavska 11, Varaždinska 10...
Što se tiče pojedinaca, jedna od najvećih gubitnica je Anka Mrak Taritaš osobito kad se uzme u obzir da se svojedobno najviše približila nepobjedivom Milanu Bandiću. Osim SDP-a, među stranačkim gubitnicima su HSS i HNS koji su nestali na lokalnoj sceni što se tiče značajnijih rezultata.
>> VIDEO Pjesma i torta u stožeru Puljka
Dosege ekonomske politike karla marxa najbolje vidimo na primjerima sjeverne koreje i venezuele