Tjedan filantropije u Hrvatskoj

Najviše doniraju građani, tek potom tvrtke

Foto: Lovro Domitrovic/PIXSELL
Zagreb: Udruga Nismo same na Cvjetnom trgu najavila projekt „Humanitarni buvljak s poznatima 2022“
Foto: Lovro Domitrovic/PIXSELL
Zagreb: Udruga Nismo same na Cvjetnom trgu najavila projekt „Humanitarni buvljak s poznatima 2022“
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Izbjeglice iz Ukrajine pristižu na granični prijelaz Visne Nemecke
03.10.2022.
u 08:30
Motiv uključivanja ispitanika u filantropske aktivnosti u 76 posto slučajeva je osjećaj osobnog zadovoljstva, a 65 posto navelo je da time daju doprinos društvenom razvoju
Pogledaj originalni članak

U Hrvatskoj se do 5. listopada održava Tjedan filantropije, a u subotu je obilježen i Europski dan filantropije i zakladništva. Tim povodom provjerili smo kako i koliko doniraju hrvatski građani.

Dr. Marisa Sciolis Škrapić donirala je četiri milijuna kuna za uređenje budućeg Centra za mlade u Rovinju, što je pojedinačno najveća donacija u tom gradu u posljednjih 120 godina. Udruga Labin Zdravi grad nedavno je za Centar za pomoć starijim osobama dobila prvu donaciju anonimne fizičke osobe za kupnju opreme za rad u iznosu od 3800 kuna.

U Hrvatskoj nema filantropa koji daruju desetke milijuna kuna, kao na primjer u SAD-u. No puno je pojedinaca i tvrtki koje dio prihoda daruju. Prema izvješću Zaklade Catalyst Balkans, u 2020. znatno su povećana filantropska davanja u Hrvatskoj, a procijenjena vrijednost donacija iznosi 77 milijuna eura, gotovo četiri puta više nego u 2019. To znači da je prosječna donacija po glavi stanovnika porasla s pet na 19 eura. 

 Najviše novca izdvojili su građani, no povećana su i davanja tvrtki koje su 2020. donirale oko 20 milijuna eura. Marija Šain, Mateja Grbić i Jakov Lučenić u znanstvenom radu "Društveno-ekonomska važnost individualne filantropije", objavljenom u zborniku međunarodnog skupa "Pajo Kolarić i njegovo doba", istražili su dosege individualne filantropije pojedinaca kojima je stalo do općeg dobra pa daruju novac ili volontiraju.

– Povijesno gledajući, individualna filantropija ima iznimnu važnost na društveno-ekonomski razvoj – ističu.

Proveli su i istraživanje među 320 studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Oko 45 posto studenata izjasnilo se da se uključuju u filantropske aktivnosti. Polovica njih to čini doniranjem roba i usluga, zatim doniranjem novca za humanitarne akcije putem telefona, volontiranjem i doniranjem novca potrebitima u okruženju.

Motiv uključivanja ispitanika u filantropske aktivnosti u 76 posto slučajeva je osjećaj osobnog zadovoljstva, a 65 posto navelo je da time daju doprinos društvenom razvoju, dok 41 posto pomaže zbog upoznavanja ljudi, umrežavanja i stvaranja kontakata te stjecanja iskustava i novih vještina.

Oko 40 posto ispitanih volontiralo je više puta, a 32,8 posto nikad. U prosjeku ispitanici doniraju od deset do sto kuna, ovisno o situaciji i financijskoj mogućnosti. 

>> VIDEO Zagrepčani testirali vrećicu od 40 litara, evo koliko je vode u nju stalo

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.