77% Hrvata kaže: Stanje u zemlji je loše

Što građani misle o situaciji u zemlji, o političkim elitama i institucijama, vanjskoj politici, kurikularnoj reformi, ustroju županija, iseljavanju, kanonizaciji Stepinca i svrstavaju li se lijevo, desno ili u centar, pokazao je Pilarov barometar hrvatskog društva ili istraživanje o stanju nacije, koje su stručnjaci tog zagrebačkog Instituta društvenih znanosti proveli u proljeće ove godine, a predstavili jučer. Pilarov barometar daje dragocjen uvid u očekivanja, nezadovoljstva i stavove građana uoči parlamentarnih izbora.

Ne očekuju svijetlu budućnost

Političke elite koje pretendiraju doći na vlast na jesen trebale bi se zamisliti nad podatkom da sadašnju situaciju u Hrvatskoj vrlo i uglavnom lošom ocjenjuje čak 77% građana i da ih 70% očekuje i u sljedeće dvije-tri godine istu, lošiju i donekle pogoršanu situaciju.

Najveći broj građana, njih četvrtina, sebe svrstava u centar, a desni i lijevi radikali u Hrvatskoj su manjina. Valja reći da Pilarov barometar u godini u kojoj se nerijetko potencirao strah od rasta desnog ekstremizma u Hrvatskoj pokazuje blagi rast izrazito lijevo orijentiranih građana i blagi pad izrazito desno orijentiranih u odnosu na 2015. Tako smo lani imali 2,9% lijevih radikala, a ove godine među izrazito lijevo orijentirane svrstalo se 3,5% građana, dok smo lani imali 6,1% desnih radikala, a ove godine pali su na 4,8%. Usto što je najveći broj građana pozicioniran na centru, nakon toga ih je ukupno gledano više na desnom, nego na lijevom centru pa stranke iz toga mogu zaključiti gdje imaju više mogućih birača pod uvjetom da ih uspiju privući da uopće izađu na izbore.

– Na pitanje kako bi glasovali na izborima u odnosu na prethodne, odgovori građana pokazuju da ih je najviše 18,3% odanih istoj opciji i da ima 2,5% novopridošlih birača koji nisu glasovali na prošlim izborima, a sada bi. Čak 16,7% građana koji su glasovali na prošlim izborima sada ne bi glasovalo, a više od većine ih je navelo da se ne bi odazvalo na izbore ili nije odgovorilo na to pitanje – kazao je Stanko Rihtar s Instituta Ivo Pilar predstavljajući rezultate istraživanja provedenog u travnju i svibnju 2016. na nacionalno reprezentativnom uzorku od 750 građana. Među građanima je i prije pada Vlade, u travnju i svibnju, vladala velika skepsa da će se Vlada održati, kazao je. Građani najmanje povjerenja imaju u političke stranke, Sabor, Vladu, pravosuđe, a ne kotira najbolje ni Europski parlament. Povjerenje u institucije veće je što je zemlja sređenija.

– Hrvatska je pri dnu europskih zemalja kad je riječ o povjerenju građana u institucije – kazao je Rihtar. Najviše povjerenja građani imaju u Hrvatsku vojsku, školstvo, zdravstvo, Crkvu, predsjednicu... No, ni u te institucije kojima se najviše vjeruje povjerenje nije jako visoko – dodao je Rihtar, nego je samo više od prosjeka.

Umjereno sretni

Govorilo se u javnosti puno i o kurikularnoj reformi i da većina građana zna što ona znači za Hrvatsku, ali stvarnost je drukčija jer većina građana nije upoznata sa sadržajem prijedloga tzv. kurikularne reforme, a od onih koji nešto znaju o kurikularnoj reformi njih tek 22,6 % misli da su predložene sadržajne promjene uglavnom dobre. Oko mogućeg ukidanja županija, odnosno njihova smanjivanja, te zamjene širim regijama građani su prilično podijeljeni pa ih trećina zagovara postojeći broja županija, trećina je za smanjivanje broja županija i podjelu Hrvatske na šire regije, a za potpuno ukidanje županija tek je 6,5% građana. Većina ne bi ni mijenjala granice županija. Da je iseljavanje i dalje problem u zemlji, vidljivo je po odgovorima građana koji pokazuju da se čak 17% građana namjerava iseliti ili često razmišljaju o tome. Građani su podijeljeni i kad je riječ o odgodi kanonizacije Alojzija Stepinca, pa tako njih 37,8% drži da je nije trebalo odgoditi, 36,9% ne zna ili nije odgovorilo na to pitanje, a imamo i 6,4% onih koji smatraju da Stepinca ne bi trebalo proglasiti svetim.

Pilarov barometar pokazuje da su građani umjereno sretni i zadovoljni životom, no nemamo se razloga pretjerano time hvaliti jer smo prema svim istraživanjima po zadovoljstvu životom još uvijek ispod prosjeka EU. Također, građani smatraju da su i prilično zdravi pa su tjelesno zdravlje na ljestvici od 0 do 10 ocijenili prosječnom ocjenom 6,92, a mentalno zdravlje još bolje, prosječnom ocjenom 7,57. Nakon Rihtarove opaske da građani drže da im je mentalno zdravlje bolje od tjelesnog, duhovito je to komentirala pomoćnica ravnatelja Instituta Pilar dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan dometnuvši: – Što je normalno, tko će od građana priznati da nije zadovoljan svojim mentalnim zdravljem, još bismo rekli da nismo zadovoljni tuđim...

Pored toga što su relativno zadovoljni svojim zdravljem, građani su zadovoljni i odnosima s drugim ljudima, pripadnošću zajednici u kojoj žive, osjećajem sigurnosti. U slobodno vrijeme najviše vole gledati TV i družiti se s prijateljima i rodbinom. Ako smo u ekonomski kritičnoj situaciji, barem smo druželjubivi kao narod, što dijelom olakšava situaciju. No, patrijarhalni odnos prilično je jako izražen u kućanskim poslovima pa su još uvijek žene uglavnom te koje kuhaju, glačaju, čiste... Pilarov barometar koji daje detaljan uvid u to što građani misle o aktualnim društveno-političkim pitanjima sljedeće bi godine, nažalost, mogao zbog financijskih razloga biti doveden u pitanje, rečeno je. To, nažalost, znači da će nam političke elite i oni kreatori javnog mijenja koji vole misliti da znaju što građani misle i žele opet tumačiti njihove stavove. 

>>Hrvati najmanje vjeruju u političke stranke, Sabor, Vladu i pravosuđe