Prema projekciji potreba tržišta rada, u Hrvatskoj će se ukupan broj zaposlenih do 2020. godine povećati za 3,7 posto u odnosu na 2014. godinu. Pokazala je to studija koju su izradile dr. Marina Tkalec i dr. Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta, no problem je, naglasile su, što ta projekcija ne mora biti točna i što može imati greške, koje se “ne mogu pronaći jer nisu matematičke, nego intuitivne”.
Rast zaposlenosti
Od 83 djelatnosti koje su promatrane u studiji, samo njih 12 iz godine u godinu zapošljavalo je sve veći broj radnika, unatoč krizi. Za tih 12 djelatnosti očekuje se vrlo visoka stopa rasta i u projekcijskom razdoblju do 2020. godine. Najveći doprinos rastu ukupne zaposlenosti dat će pravne i računovodstvene djelatnosti, priprema i usluživanje hrane i pića te djelatnosti iz područja zdravstvene zaštite.
Sektor koji će ostvariti najviše stope rasta broja zaposlenih je turizam i ugostiteljstvo s 9,8 posto. Kada se ta stopa rasta prilagodi veličini sektora, proizlazi da je sektor turizma drugi po doprinosu rastu ukupnog broja zaposlenih. Ispred njega po doprinosu ukupnom broju zaposlenih je ekonomija i trgovina, čija će stopa rasta biti znatno manja nego u turizmu, svega 4,2 posto. Osobne i druge usluge imat će visok rast od 9,5 zaposlenih, a u doprinosu ukupnom broju zaposlenih pozicionirali su se na treće mjesto. Ta studija pokazuje u kojim bi se područjima gospodarstva trebao otvarati najveći broj novih radnih mjesta.
Hrvatskoj ove godine u turizmu nedostaje 12 tisuća radnika, nekoliko tisuća u građevinarstvu te oko tisuću i pol za jednostavne poslove u području brodogradnje. To je kazao pomoćnik ministrice rada i mirovinskog sustava Mario Bebić.
– Zdravorazumski je nemoguće shvatiti da imamo 270 tisuća nezaposlenih, a da više od 15 tisuća radnika moramo uvesti. Turizam je ostao bez radnika. Taj sezonski posao prije se krpao radnom snagom iz Slavonije, koja je ove godine pobjegla iz Hrvatske – istaknuo je Bebić najavljujući transformaciju Zavoda za zapošljavanje, ali i prekvalifikaciju svih koji su na Zavodu za zapošljavanje duže od godinu dana.
Škola daleko od života
Dodao je da će Ministarstvo rada s partnerima pokušati definirati tko je najviše zapošljavao u protekle tri godine i koje profile kako bi javnost znala koja se zanimanja i branše traže na tržištu rada. Pomoćnik ministra obrazovanja Srećko Tomas naglasio je nužnost povezivanja školstva i tržišta rada kako bi se mladi zadržali u Hrvatskoj. – Škola se otuđila od života i rada, a cilj reforme je razvijati kompetencije mladih, naučiti ih rješavanju problema, donošenju odluka, kritičkom mišljenju i naučiti ih kako učiti, što je posebno važno u cjeloživotnom učenju koje je kod nas marginalizirano – kazao je voditelj kurikularne reforme dr. Boris Jokić.
>>'Otvaranjem novih radnih mjesta Hrvate zadržati u Hrvatskoj'
>>Troškovi rada po satu u Hrvatskoj 9,8 eura, u Danskoj 41 euro
na moru se radi od 9 do ponoci i to svaki dan za 4 tkn i smjestaj. zato i nema radne snage..