Što je zajedničko jordanskoj kraljici Raniji, zvijezdi serije CSI Evi LaRue i slavnom oskarovcu Morganu Freemanu? Svi oni veliki su fanovi hrvatskog tradicijskog nakita koji se kod nas nosi već stoljećima. U modni dodatak oblikovan u skladu s hrvatskom kulturno-povijesnom i etnografskom baštinom zaljubili su se tijekom boravka u Lijepoj Našoj, a jedan od najpopularnijih komada nakita koji osvaja svijet su naušnice s raznih hrvatskih područja.
Najviše su tražene, pokazuju podaci hrvatskih tvrtki za prodaju nakita, konavoske naušnice verižice, koje se vežu za dubrovačko područje, gdje su bile prve na popisu predmeta kojima su imućni mladići prigodom ženidbe darivali svoju odabranicu. Naušnice su to u obliku zlatnih prstenova, ukrašene dragim kamenjem, emajliranim ili metalnim zrncima, odnosno koraljima. Njihova veličina ovisila je o tome koliko je žena stara i je li udana.
Najveće su nosile udane gospođe, manje djevojke, a najmanji oblik naušnica krasio je djevojčice. Ove naušnice često su na ušima i hrvatske glumice Jelene Perčin udane Otašević, koja i dolazi iz dubrovačkog kraja. Iz Dubrovnika, ali i još jednog dalmatinskog grada – Šibenika dolazi i jedan od najpoznatijih komada tradicijskog nakita, popularni botuni.
Krasili su tijekom povijesti muške narodne nošnje, a danas se botuni mogu kupiti u obliku naušnica, prstenja, privjesaka, broševa i ogrlica kao i u obliku modernih narukvica s daškom tradicije. Hrvatska turistička zajednica upravo je botune 2007. godine proglasila najoriginalnijim hrvatskim suvenirom. Zlatarnice u posljednje vrijeme izrađuju i suvremene verzije naušnica bribirske kneginje, pronađene u blizini Bribirske tvrđave, sjedištu Šubića.
Pretpostavlja se da su originalne naušnice, nastale između 10. i 12. stoljeća, pripadale jednoj kneginji, a slične su primjerke u srednjovjekovnom razdoblju nosile samo žene visokog roda, plemkinje, kojima su ove naušnice uvećavale ljepotu i gracioznost. Ova rukotvorina od tri dijela iziskivala je iznimno znanje i trud majstora zanata, a predstavlja izazov i suvremenim zlatarima koji današnjim djevojkama i ženama žele prenijeti duh dvorske elegancije.
Najprepoznatljiviji su motiv na području Rijeke, Kvarnera i hrvatskoga Primorja morčići, također najzastupljeniji u obliku naušnica. Prikazuje poprsje crnog čovjeka s bijelim turbanom, a motiv se može naći i na ogrlicama, prstenju i broševima.
Zaštitni znak Riječana
Uz nastanak ovog motiva vežu se razne legende, a najpoznatija je ona koja seže u 16. stoljeće, kada se turska vojska utaborila na Grobničkom polju s ciljem da napadne Rijeku. Tada je hrvatski vojskovođa Zrinski strelicom pogodio turskog pašu u sljepoočnicu nakon čega su se Turci dali u bijeg.
Za cijelog trajanja opsade Riječani su u velikom strahu molili da kamenje s neba pobije Turke. Molitva im se ispunila. Pri bijegu Turaka počelo je s neba padati kamenje. Nakon toga su po poljima ostali razbacani njihovi turbani. Kao uspomenu na taj događaj Riječani su svojim ženama dali izraditi naušnice s glavom pokrivenom turbanom.
Iako se morčići mogu pronaći i na kvarnerskom otoku Pagu, tamo još uvijek njeguju tradiciju izrade peružina, motiva koji se može naći na naušnicama i ogrlicama. U Pagu se peružini nose od 16. stoljeća, a prvotno su se nabavljali u Veneciji, dok na Pag nisu došli majstori zlatari iz Makedonije i s Kosova, čiji su potomci danas, kažu tamošnji stanovnici, po svemu pravi Pažani.
Izvedbe temeljene na baštini
Izvorni nakit neprekidna je inspiracija za zlatare, koji svake godine kreiraju nove linije. Izrađuju se uglavnom replike i interpretacije nakita starog stotine godina, ali i potpuno nove izvedbe temeljene na hrvatskoj kulturno-povijesnoj i etnografskoj baštini. Tako su, primjerice, zlatari Argentuma osmislili naušnice koje su nazvali Šibenske rozete i Dalmatinke, inspirirane fragmentima katedrale sv. Jakova, najvažnijim graditeljskim ostvarenjem 15. i 16. stoljeća u Hrvatskoj.
>> Pogledajte video o prvoj hrvatskoj reklami