Nakon što je Hrvatska ispala iz trase za priključenje ruskom plinovodu Južni tok, kao jedan od prioriteta domaće politike nametnula se gradnja LNG terminala na Krku. Bogata arapska država Katar još je 2002. bila zainteresirana za tu investiciju, ali trebalo je proći cijelo desetljeće da se, nakon novog odnosa snaga u europskoj distribuciji plina, spoje interesi hrvatske i katarske države.
Hrvatska će danas u Kataru otvoriti svoje veleposlanstvo, ondje su otputovali predsjednik Josipović, prvi potpredsjednik Vlade Čačić i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Gradnja LNG terminala na Krku trajala bi tri do četiri godine, a osim 600 milijuna eura za terminal, Hrvatskoj treba i 500 milijuna eura za plinsku elektranu koja bi se gradila uz kompleks. Katar je i dalje zainteresiran za tu investiciju o kojoj će se razgovarati tijekom brojnih susreta u Dohi, gdje će hrvatska delegacija boraviti do srijede.
Prije puta, čelnici hrvatskog i poljskog operatora plinskog transportnog sustava, tvrtki Plinacro i Gaz System potpisali su deklaraciju o suradnji na uspostavi plinskog transportnog koridora između Baltika i Jadrana. Plan je da se povežu sagrađeni poljski LNG terminal i budući LNG terminal na Krku. Čačić je najavio da će se razgovarati i o dobavi plina iz Katara, jedne od najbogatijih zemalja svijeta. Katar godišnje povećava BDP za 20-ak posto, koji po stanovniku iznosi 104.300 dolara. Ta je država aktivna i u diplomaciji na arapskom prostoru, a velik prodor ostvarila je TV kućom Al Jazeera, koja od lani emitira i iz Sarajeva. Katarski emir šeik al-Thani, koji upravlja monarhijom od 1995., pokazao je veliko strpljenje u odnosu s Hrvatskom. Nakon što ga je Sanader odbio, emir je sagradio LNG terminal u Italiji, ali nije odustao od Krka. Imao je namjeru ulagati i u brodogradilišta, te u postrojenje ukapljenog plina u Pločama, i iako se nekoliko puta susreo i s bivšim predsjednikom Mesićem, do sada nijedna vlada nije odobrila značajniji dolazak arapskog kapitala u Hrvatsku.
U Kataru je i brojna gospodarska delegacija, osim tvrtki iz energetskog sektora tu su i prehrambena industrija: Podravka i Pipo, na primjer, banke, građevinari, elektroindustrija, niz informatičkih tvrtki, a vlasnik poliklinike Svjetlost Nikica Gabrić kaže da planira u toj zemlji otvoriti bolnicu. Emir bi već na proljeće mogao ponovno posjetiti Hrvatsku na otvaranju Islamskog centra u Rijeci, koji je sufinancirao.
Neka se napravi bilo što i bilo gdje. Samo da nije na štetu Hrvatskoj. Jer svaki posao koji se s nekim sklopi uvijek je u pravilu na štetu Hrvatskoj. Sklopili su ugovor za autoceste u kojem su koncesionaru potpisali da ako taj koncesionar slučajno bude u gubitku da će mu Hrvatska to nadaokladiti. Pa koji je onda uopće cilj toga ugovora i davanja koncesije. Zašto tu koncesiju nisu dali meni. Ja čak niti ne bi tražio od Hrvatske da mi nadoknadi manjak. Jer manjka ne bih niti imao jer bi smanjio cijene cestarine i pojačao znatno promet autocestom. Ali takav povoljan ugovor Hrvatski stručnjaci ne bi potpisali jer bi bio sumnjiv. Zato je sigurnije potpisati nepovoljni ugovor za Hrvatsku. Ako bilo što jalovo i štetno potpišu za Hrvatsku, moraju svi otići u političku prošlost.