Članovi obitelji astronauta, mnoštvo novinara, tisuće zaljubljenika u svemirska istraživanja, znatiželjnici.... svi su, te subote, 1. veljače 2003., bili na istoj 'adresi' - u svemirskom centru “John F. Kennedy”, u Cape Canaveralu na Floridi. Tog se jutra s velikim nestrpljenjem čekao povratak space shuttlea 'Columbia', koji se nakon dugih 16 dana provedenih u svemiru, vraćao sa svoje 28. misije, u sklopu koje je sedmeročlana posada obavila čak 80 znanstvenih eksperimenata. Bila je to ujedno i 113. misija programa letjelica space shuttle američke svemirske agencije NASA. Prvim je letom, u travnju 1981. godine, led probila upravo 'Columbia', s astronautima Johnom Youngom i Robertom Crippenom, koji su tada u orbiti proveli dva dana. Po povratku na Zemlju 'Columbia' je tada postala i prva svemirska letjelica koja se mogla ponovo koristiti.
Kobnog 1. veljače 2003. godine, na povratku s misije, space shuttle je na pistu trebao sletjeti točno u 9 sati i 16 minuta. Sekunde, koje su odbrojavale prema nuli, činile su se duge kao sati. No, vrijeme kada je shuttle trebao sletjeti je 'iscurilo', trenutak koji se s nestrpljenjem čekao je prošao, te je sat, umjesto očekivanog vremena slijetanja, počeo mjeriti vrijeme kašnjenja. No, iako su se svi ponadali da se doista radi samo o kašnjenju, ubrzo se ispostavilo da se posada Columbije više nikada neće vratiti svojim obiteljima - 17 godina nakon katastrofe 'Challengera', u kojoj je živote izgubilo sedam članova posade, tragedija se ponovila.
Članovima obitelji astronauta djelatnici NASA-e su tog jutra, u svemirskom centru, priopćili da se dogodila strašna nesreća u kojoj je izgubljeno svih sedam života posade 'Columbije', na čelu sa zapovjednikom Rickom Husbandom. Uz njega i pilota Williama McCoola te stručnjake Michaela Andersona, Laurel Clark i Davida Browna, u shuttleu je bila i 41-godišnja inženjerka, Kalpan Chawl, pasionirana jedriličarka i padobranka rođena u Indiji, koja je američko državljanstvo uzela početkom 80-ih, kada je nastavila školovanje u SAD-u. U školu za astronaute bila je primljena 1994., a već 1997. je, upravo u 'Columbiji', bila i na svom prvi letu u svemir. U Cape Canaveralu su ju kobnog dana čekale majka i dvije sestre, a svog je supruga tog dana uzaludno čekala i jedna mlada Izraelka. Naime, u 'Columbiji' je tada bio i prvi izraelski astronaut, 48-godišnji Ilan Ramon. Nakon što je kao pilot izraelskog ratnog zrakoplovstva bio u eskadrili lovaca F-16, 1997. je izabran da sudjeluje u američkom svemirskom programu te je preselio u Houston, gdje je pohađao školu za astronaute. Na njegov prvi let u svemir ispratili su ga supruga i četvero djece, no njegov povratak, na žalost, nisu dočekali.
16 minuta
Ubrzo se doznalo da se tragedija dogodila kada je shuttle već bio nadomak svog cilja - šesnaest minuta prije planiranog slijetanja. Dok je Columbia, jureći iznad Teksasa brzinom od 19 000 kilometara na sat, ulazila u zemljinu atmosferu, u blizini Dallasa, na visini od 60 km, letjelica se iznenada rasprsnula. Iako su mnogi čuli eksploziju, vjerovali su da je riječ o uobičajenom probijanju zvučnog zida, no tada se začuo i neobičan tutanj. Krhotine i komadi raspadnute 'Columbije' razletjeli su se zrakom, dijelovi motora, krila i oplate raspršili su se po istočnom Teksasu i zapadnoj Louisiani, u krugu od 400 kilometara.
>> GALERIJA TOP 100 fotografija u 2023. godini
Raspad letjelice zabilježile su televizijske kamere, ali i radar američkog ratnog zrakoplovstva. U potragu za posmrtnim ostacima članova posade i dijelovima shuttlea odmah su krenuli pripadnici vojske i policije, a široki se teren pomno pretraživao i iz zraka. U mjesec dana pronađeni su ostaci posade te glavne komponente 'Columbije'.
Teorije o uzrocima nesreće
Ubrzo nakon tragedije, koja se dogodila na današnji dan, prije 21 godinu, 'lansirane' su brojne teorije o njenim mogućim uzrocima. Prema jednoj, kako bilježi naša arhiva, za nesreću je bilo krivo oštećenje keramičke oplate, sačinjene od 20 000 pločica, čija je uloga zaštititi letjelicu od visoke temperature koja nastaje uslijed trenja, pri povratku u atmosferu. U prilog toj teoriji išao je i događaj koji su, 16. siječnja, 81 sekundu nakon lansiranju 'Columbije', zabilježile i kamere. Na snimkama je bilo vidljivo da se, iz vanjskog spremnika goriva, s jedne od raketa koje su se odvajale od shuttlea, otkinuo komad spužvaste oplate, koji je potom udario u prednji rub lijevog krila 'Columbije'. No, NASA-ini su inženjeri tada smatrali da izolacijska pjena nije imala dovoljno zamaha da izazove veću štetu, a tvrdili su da, ni pregledavajući sporne snimke, nisu uočili oštećenje većeg broja pločica oplate.
No, testovi provedeni nakon nesreće, pokazali su kako pjena može napraviti itekako veliku rupu na izolacijskim pločama. Istragom je utvrđeno da je, već u 8 sati i 52 minute, neposredno prije prekida komunikacije između posade 'Columbije' i kontrolnog centra na Zemlji, došlo do velikog porasta temperature unutar dijelova lijevog krila letjelice. Tijekom ulaska u atmosferu, rupa na tom lijevom krilu omogućila je atmosferskim plinovima da prodru u shuttle, što je dovelo do njegovog pregrijavanja, a nakon toga i do raspadanja. Uzrok je moglo biti veće oštećenje pločica oplate ili pak malo oštećenje koje je, pri povratku u atmosferu, uzrokovalo veliko povećanje temperature, zbog čega su otpale i druge pločice oplate.
S problemom visoke temperature je pak, prema drugoj teoriji, mogao biti povezan i mehanički kvar do kog je moglo doći uslijed zamora materijala. Naime, iza 'Columbije', koja je svoju prvu misiju odradila u travnju 1981. godine, bilo je te 2003. već 27 letova. Kako je tada bila najstarija od ukupno pet space shuttleova u floti, neki su inženjeri još 2001. godine smatrali da bi trebala biti povučena iz svemirskog programa, no nakon temeljite 'generalke', 'Columbia' je, 2002. godine, ipak ponovno počela letjeti te se kobnog 16. siječnja 2003., uputila i na svoju 28. misiju, STS-107.
Desetljeće kasnije
Nakon jedne od najvećih tragedija koje su se dogodile u sklopu istraživanja svemira, brojni su se američki stručnjaci obrušili na NASA-u, ali i na tadašnju američku Vladu te predsjednika SAD-a, Georgea Busha, smatrajući da je on i osobno odgovoran za nesreću, jer je 2001. drastično smanjio
budžet NASA-e. Kako bi ublažio posljedice te svoje odluke Bush je, nakon nesreće 'Columbije', objavio da će srezani budžet povećati za dodatnih 470 milijuna dolara.
POVEZANI ČLANCI:
Tek desetljeće nakon nesreće 'Columbije' javnost je saznala da su NASA-ini stručnjaci ipak znali da je kvar na letjelici bio vrlo ozbiljan i potencijalno koban, no ocijenili su da ne postoji način da se taj kvar otkloni, jer stručni tim nije mogao na vrijeme stići do shuttlea, a posada Columbije je bila predaleko od međunarodne svemirske stanice. U toj bezizlaznoj situaciji u NASA-i su morali odlučiti hoće li posadi 'Columbije' reći surovu istinu ili ipak ne. U konačnici su se odlučili za šutnju te posada, tog kobnog dana, nije znala da neće preživjeti ulazak shuttlea u atmosferu. Jedina osoba iz NASA-e koja je javno prihvatila krivnju bio je voditelj space shuttle programa, Wayne Hale, koji je na svom blogu napisao kako vjeruje da bi i članovi posade radije izabrali da ne saznaju za svoj neminovno tragičan kraj.
Nakon prethodne dvije velike katastrofe - prve koja se dogodila 1967. godine, kada se 'Apollo 1' zapalio tijekom testa, prije lansiranja, te eksplozije 'Challengera', nekoliko sekundi nakon polijetanja 28. siječnja 1986., tragedija 'Columbije' ponovo je snažno uzdrmala NASA-u zbog čega je, na dvije godine, obustavila letove space shuttlea. Preostale tri letjelice, 'Discovery', 'Atlantis' i zamjenik 'Challengera' - 'Endeavour', bili su prizemljeni, a obustavljen je bio i razvoj Međunarodne svemirske postaje (ISS) u Zemljinoj orbiti. Shuttle je u svemir ponovo lansiran 26. srpnja 2005., u sklopu misije STS-114, a 2011. godine NASA je potpuno ukinula program space shuttlea.
>> VIDEO Nacionalna garda postavlja žicu na američko-meksičkoj granici u Eagle Passu u Teksasu