Prema planu vladajuće koalicije, do 20. prosinca Sabor bi trebao izglasati promjene Ustava. Koliko je plan realan bit će jasno odmah nakon 6. prosinca, kada završava javna rasprava o prijedlogu ustavnih promjena.
Slučaj Perković
Dio izmjena je usuglašen između stranaka Kukuriku koalicije i parlamentarnih stranaka koje bi mogle podržati ustavne promjene, dok je nekoliko prijedloga još na brušenju. Dogovoreno je da se u Ustav ugradi nezastarijevanje “kaznenih djela teških ubojstava propisanih posebnim zakonom”, te da se “kazneni progon za ta djela može poduzeti i nakon što je istekao rok zastare kaznenog progona”. Riječ je o SDP-ovu prijedlogu inspiriranom slučajem Josipa Perkovića kojeg Njemačka traži zbog ubojstva hrvatskog emigranta. Bitne izmjene Ustava odnosile bi se na referendum. Prijedloge o tome podnijeli su Hrvatski laburisti, ali još nisu svi usuglašeni. Nije sporan prijedlog da raspisivanje referenduma mora podržati 200.000 birača, kao i to o čemu se ne može odlučivati na referendumu. To bi bila ljudska prava, obaveze iz međunarodnih ugovora, izvršenje proračuna i porezni sustav, obrana i nacionalna sigurnost, te izbor i imenovanja iz djelokruga Sabora.No, još se pregovara o tome kada bi referendum bio pravovaljan.
Laburisti su najprije predložili da to bude ako izađe najmanje 50 posto birača (pa se to spustilo na 40 posto), te da većina bude za. Alternativni prijedlog je da referendumsko pitanje podrži 25 posto (ili 30) od ukupnog broja birača kad se radi o običnom zakonu, 35 (ili 40) posto birača kad je posrijedi organski zakon i da više od 50 posto od ukupnog broja birača bude “za” ako se mijenja Ustav ili ustavni zakon.
Ovisi o drugim prijedlozima
– Tek ću vam nakon 6. prosinca, kada se zaključi javna rasprava, moći odgovoriti na pitanje hoće li Laburisti podržati cijeli paket ustavnih promjena – rekao nam je predsjednik stranke Dragutin Lesar. S daleko manjom zadrškom o podršci ustavnim promjenama govorio je Vladimir Šišljagić, predsjednik HDSSB-a. Kaže da je njegovoj stranci najvažnije što je prihvaćeno da u Ustav uđe regija kao jedinica regionalne samouprave. – Mi smo još prije osam godina predlagali da se Hrvatska podijeli u pet regija – kaže Šišljagić uz napomenu da će konačno stajalište HDSSB-a ipak ovisiti i o drugim prijedlozima. Njegova stranka podržava nezastarijevanje teških ubojstava, da za referendumsku inicijativu treba 200.000 potpisa, krug pitanja o kojima se ne bi moglo odlučivati referendumom, a za njegovu valjanost skloni su odredbi o izlasku najmanje 40% birača, od kojih bi većina odlučila.
Rasprave se još vode o prijedlogu nezavisne zastupnice Jadranke Kosor o smanjenju saborske stanke. Jedan je prijedlog da se rad Sabora umjesto do 15. srpnja produlji do 31. srpnja, a da nastavlja s radom 1. rujna umjesto 15. rujna. Alternativni prijedlog je da predsjednik Sabora saziva sjednice, a da je zasjedanje Sabora dužan sazvati na prijedlog predsjednika Republike, Vlade ili trećine zastupnika. Prema riječima predsjednika Odbora za Ustav Peđe Grbina, SDP podržava prijedlog da se sjednica Sabora mora sazvati kada to traži trećina zastupnika. Govoreći o dinamici javne rasprave o ustavnim promjenama, Grbin kaže da je u produljenom roku za raspravu stiglo samo 10% primjedbi. Čak i bude li neupitan 101 potreban glas, zbog procedure koju treba provesti izmjena Ustava nije moguća do 15. prosinca pa bi trebalo sazvati izvanrednu sjednicu Sabora.
HDSSB-u i Vladimiru Šišljagiću poručujem jasno i GLASNO. Na zadnjim izborima bio sam visoko na vašoj listi iako nisam član vaše stranke. Zadnje troje izbore dobili ste moj glas glas moje obitelji. . Ako podržite Milanovića da onemogući referendum o ćirilici u Vukovaru ali i ako zaštiti Perkovića od njemačkog pravosuđa u meni ali i u još mnogima dobit ćete od prijatelja velike neprijatelje.