Nakon 75 godina ekshumirano 800 žrtava iz jame Jazovke

Tajna strogo čuvana 75 godina naposljetku je izišla na svjetlo dana. Iz jame Jazovke nedaleko od Sošica na području općine Žumberak proteklih dana izvučeni su posmrtni ostaci više od 800 žrtava masovnog ubojstva tijekom i nakon završetka Drugoga svjetskog rata.

Među žrtvama su, uz zarobljene pripadnike ustaške i domobranske vojske, bili i ranjenici, medicinsko osoblje i časne sestre koje su pripadnici partizanskih jedinica prisilno odveli iz zagrebačkih bolnica Sv. Duh, Sestre milosrdnice i Vrapče, nakon bitke kod Krašića 1943., potom i u svibnju 1945. godine.

Jamu otkrio speleolog

Terensko, odnosno speleološko istraživanje kao i ekshumacija posmrtnih ostataka, koje je provela Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, donijelo je odgovore na brojna pitanja otvorena tijekom posljednjih desetljeća. Jamu Jazovka otkrio je karlovački speleolog Mladen Kuka 22. siječnja 1989., nakon čak 14 godina tajne istrage. Deset godina poslije, u kolovozu 1999. karlovački su speleolozi, uz pomoć patologa prof. dr. Žarka Danilovića, počeli s detaljnim registriranjem žrtava Jazovke, unutar jame, bez izvlačenja posmrtnih ostataka na površinu. Pretragom je uočeno da su žrtve prije bacanja u jamu vezane žicom, a likvidirane su mahom metkom u zatiljak. U to je vrijeme, u kolovozu 1999., patolog prof. dr. Žarko Danilović dao izjavu za Večernji list .

– Imamo sve dokaze da su u jamu bačeni i ranjenici koje su partizani odmah nakon Drugoga svjetskog rata pokupili iz Bolnice Sveti Duh, njih oko 270, te ih doveli u Sošice, likvidirali i bacili u jamu. Za ove ranjenike pobacane u Jazovku imamo i svjedočanstvo partizana koji je vozio autobus kojim su žrtve dovezene do jame. Drugi put više nije htio voziti kad je vidio što se ondje s ljudima radi – rekao je za Večernji list prof. Danilović. U to vrijeme, nakon analize čitavih ili djelomično razbijenih lubanja, prema ostacima čeone kosti s arkadama i nosom, smatralo se da u Jazovki leže ostaci 447 osoba, dok se u kasnijim napisima spominje broj od 476 žrtava. No, s obzirom na to da je nakon ovog posljednjeg, ključnog istraživanja koje je uključivalo i ekshumaciju, broj žrtava premašio 800, može se pretpostaviti kako je znatan broj posmrtnih ostataka pronađen i u dubljim dijelovima jame.

Naime, Jazovka je, prema navodima istraživača, duboka oko 40 metara, a između otvora i prvog sloja kostiju razmak je oko 30 metara. Prvi terenski izvid na području općine Žumberak, Ministarstvo hrvatskih branitelja zajedno sa Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom obrane, provelo je prije godinu dana, tijekom rujna 2019. godine. Potom je 26. lipnja 2020. pomoćnik ministra i čelnik Uprave za zatočene i nestale Stjepan Sučić održao sastanak s načelnicima općine Žumberak i Krašić te upraviteljem župe u Krašiću, te ih upoznao s aktivnostima koje slijede.

Ekshumacija je naposljetku otpočela u ponedjeljak 13. srpnja 2020., i trajala je tjedan dana. Kako doznajemo od izvora iz istrage, iz jame su skupa s posmrtnim ostacima izvučeni i brojni tupi predmeti koji su, povrh metka, služili za ubojstva, ali i vojničke čizme za koje se pretpostavlja da su pripadali partizanima koji su se protivili likvidacijama bez suda. Nakon ekshumacije, svi posmrtni ostaci u hladnjačama prebačeni su na Zavod za sudsku medicinu. Sve aktivnosti, kako kažu u Ministarstvu hrvatskih branitelja, provodile su se temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja te s obzirom na trenutačnu epidemiološku situaciju, poštujući upute Nacionalnog stožera. Nakon završene ekshumacije u planu je provođenje terenskog istraživanja radi preciziranja mikrolokacije moguće jame Jazovka 2 za koju su prikupljena saznanja nadležnih međuresornih službi.

Zločin ne zastarijeva

Ovo otkriće događa se nedugo nakon 30. “Spomen-pohoda Jazovka” koje se tradicionalno organizira 22. lipnja, na Dan antifašističke borbe, u organizaciji udruge Hrvatski obredni zdrug. Organizatori su u proglasu zatražili od hrvatskih vlasti da “dostojno obilježe hrvatske žrtve s Bleiburga, Macelja, Tezna, Dakse, Jazovke i drugih stratišta“, dok je varaždinski biskup u miru Josip Mrzljak, u nazočnosti više stotina hodočasnika, u propovijedi pozvao hrvatska istražna i sudska tijela da istraže i kazne ove likvidacije zarobljenika, jer su to zločini koji nikada ne zastarijevaju. Kako je otprije poznato, za tri časne sestre Liphardu Horvat, Konstantinu Mesar i Geraldu Jakob, njegovateljice u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, koje su bačene u jamu, pokrenut je postupak proglašenja blaženima unutar Katoličke crkve.