Nakon Amerikanaca, najviše oružja u kućama drže Srbi

Posljednji slučaj suludog masakra u crkvi teksaškog gradića Sutherland Springsa, u kojem je poluautomatskom puškom naoružani Devin Patrick Kelley ubijao svakog tko mu se našao na putu, još je jednom otvorio pitanje gotovo nekontrolirane nabave oružja diljem Sjedinjenih Američkih Država, ali i drugih zemalja svijeta.

Masovna ubojstva u porastu

Prema istraživanju koje provodi Institut za međunarodne i razvojne studije iz švicarske Ženeve, osim Amerikanaca, koji su tradicionalno na vrhu ljestvice naoružanih građana, vidljivo je i kako Europljani ne zaostaju puno za njima.

Prema podacima iz 2016. godine, u Sjedinjenim Američkim Državama bilo je 88,8 komada oružja na sto stanovnika, a odmah iza Amerikanaca smjestili su se Srbi koji su imali 58,2 komada različitog naoružanja na sto stanovnika.

U TOP deset naoružanih nacija našli su se još Švedska (31,6), Urugvaj (31,8), Finska (32), Irak (34,2), Saudijska Arabija (35), Cipar (36,4), Švicarska (45,7) i Jemen (54,8).

Prema istim podacima, Hrvatska se smjestila na visoko 26. mjesto od 178 država u kojima je provedeno istraživanje, i to sa 21,7 komada oružja na stotinu stanovnika. Treba ovdje svakako imati na umu da se radi o službenim podacima u koje nije uračunato ilegalno posjedovanje oružja pa je taj broj svakako nešto veći.

I dok za Irak i Jemen zbog nasilja koje već dulji niz godina vlada u tim državama ne čudi podatak da su u prvih deset, kao i za Srbiju gdje postoje “zalihe” od nedavnih ratova ili Sjedinjene Države gdje je kultura oružja prisutna od vremena Divljeg zapada, pomalo je iznenađujući broj naoružanih u Švedskoj, Finskoj ili na Cipru.

U Švicarskoj se visok postotak ljudi pod oružjem može objasniti činjenicom da u toj zemlji nema obveznog vojnog roka, no oni koji dobrovoljno prolaze određenu obuku naoružanje drže kod kuće. No, od samog broja naoružanih stanovnika više zabrinjava način na koji se to oružje koristi.

U većini država u kojima nema ratnih sukoba uporaba je zabilježena većinom kroz sportske i lovačke aktivnosti, ili pak putem počinjenja kriminalnih djela poput pljački i prepada. Izuzetak je SAD u kojem je broj masovnih ubojstava u porastu posljednjih dvadeset i pet godina, s vidljivom eskalacijom u mandatima Baracka Obame.

‘Poremećeni mozgovi’

Naime, od 1981. do 2009. godine u SAD-u je zabilježeno 66 masovnih ubojstava (pod masovna ubojstva u SAD-u se uračunavaju oružani incidenti s osam ili više ubijenih osoba), dok je samo od 2009. do 2015. broj masovnih ubojstava skočio na 162. Da stvar bude gora, sličan trend nastavio se i u mandatu Donalda Trumpa koji i dalje kao glavni uzrok ovakvih masakara vidi u “poremećenim mozgovima”. Pravo na obranu legitimna je stvar, no postavlja se pitanje nije li vrijeme da se počne kontrolirati prodaja oružja tim “poremećenim mozgovima”. 

Zabrana u New Yorku

Dok se mnoge države protive, New York je prvi koji je još 2013. godine donio strogi zakon o nabavi oružja, i to poslije masakra u osnovnoj školi Sandy Hook. Potpisom guvernera Andrewa Cuoma u New Yorku je potpuno zabranjena prodaja automatskog i drugog vojnog naoružanja, kao i pristup oružju psihički poremećenim osobama, te onima koji su prijetilo drugima.

Stroži zakon

Moćno Nacionalno udruženje vlasnika oružja na čelu s Wayneom LaPierreom glavni je kočitelj strožih zakona u SAD-u. Samo je 2015. godine, prema podacima iz baze Opern Secrets, potrošilo više od 20 milijuna dolara na lobiranje i priloge za razne političke kampanje u SAD-u. Lovačka i sportska društva u Europskoj uniji također se protive strožim zakonima i za lobiranje troše oko 10.000 eura godišnje.