NOVO ZADUŽENJE

Nakon Austrijskog zaduženja i Hrvatska se sprema izdati obveznice na 20 godina

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zdravko Marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zdravko Marić
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Zdravko Marić
25.02.2020.
u 12:00
Ministarstvo financija ne želi otkrivati nikakve detalje vezane za novo izdanje, no iz upućenih krugova vjeruju da će se rok dospijeća protegnuti na 20 godina.
Pogledaj originalni članak

Nakon što se Austrija već dva puta zadužila na dosad nezamisliv rok od stotinu godina, a ostale europske zemlje plasirale dužničke papire na rok od 20, 30, pa i 50 godina, i Hrvatska je na putu da proda svoje prve obveznice s rokom dospijeća od dvadeset godina.

U ožujku stižu na naplatu dvije državne obveznice izdane prije deset godina ukupne vrijednosti veće od 12 i pol milijardi kuna, kada su kamate na državni dug Hrvatske bile više od 6 posto. Razdoblje niskih kamatnih stopa i jeftinog novca pogoduje smanjenju kamata i povećanju ročnosti duga.

Tako je u prosincu prošle godine Ministarstvo financija plasiralo domaću obveznicu na rok od 15 godina uz godišnju kamatu od jedan posto. Sada su na tržištu prinosi na 10 godišnji državni dug Hrvatske oko 0,6%, na 15-godišnje kunske obveznice oko 1,1%, a na petogodišnje oko 0,3%.

Ministarstvo financija ne želi otkrivati nikakve detalje vezane za novo izdanje, no iz upućenih krugova vjeruju da će se rok dospijeća protegnuti na 20 godina. Inače, višak likvidnosti u domaćem bankarskom sustavu popeo se na 39 milijardi kuna, a prema procjenama Europske komisije, ove bi godine troškovi kamate za državni dug konačno mogli pasti ina manje od dva posto BDP-a, na 1,9 posto.

No, bez obzira na to što se iz godine u godinu smanjuje trošak kamata na javni dug države, Hrvatska i dalje na kamate plaća osjetno više od ostalih tranzicijskih zemalja. Osim Austrije, stoljetne su obveznice dosad plasirali još i Argentina i Meksiko. Austrijske stoljetne obveznice pokazale su se kao pun pogodak te su do kraja prošle godine ulagačima donijele 66 posto povrata, a uglavnom su ih kupovali mirovinski fondovi i osiguravatelji. Prema podacima HNB-a javni dug krajem rujna iznosio je 297,2 milijardi kuna ili 74,9% BDP-a. Na godišnjoj razini javni dug viši je 4,4%, dok je u odnosu na kraj 2018. dug opće države bio viši 3,8%.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 12

SV
SveJeUzalud
14:09 27.02.2020.

....obveznice se zamjenjuju za ...vodu....more....naftu.....korona iskorištena za zaduženje koje neće vidjeti Hrvatska.....ide sve na Majmunske otoke....

ER
EroK
21:56 25.02.2020.

Šta ste uradili sa Bujicom?

DU
Deleted user
14:52 25.02.2020.

kad ne znaš lovu zaradit ideš je posudit na uštrb drugih,pametno