Tek što je izišla iz jedne, Bosna i Hercegovina ušla je u drugu krizu. Baš kad se činilo da će ulaskom Saveza za bolju budućnost (SBB) kao trećeg partnera u narodnjačku vlast SDA-HDZ, politička situacija u entitetu Federacija BiH biti stabilizirana, a cijela zemlja krenuti ubrzanim reformama prema članstvu u Europskoj uniji, dogodilo se uhićenje čelnika te stranke Fahrudina Radončića. Poznati medijski magnat i jedan od najuspješnijih bh. biznismena koji je prije nekoliko godina i službeno ušao u politiku, već tjedan dana nalazi se u pritvoru pod optužbama da je ometao rad pravosuđa, odnosno da je utjecao na svjedoka u predmetu koji se pred kosovskim pravosuđem vodi protiv narkobosa Nasera Keljmendija.
Radončića već godinama prati priča o povezanosti s Keljmendijem, iako je javnosti prezentirano malo konkretnih dokaza o tome. Keljmendi je svoje „poslove“ dugo vodio iz Sarajeva, ali je 2013. godine, kada je saznao da se priprema optužnica protiv njega, pobjegao na Kosovo.
Povezanost s Keljmendijem
Kako BiH i Kosovo nemaju diplomatske odnose, jedina opcija bila je da BiH kosovskom pravosuđu ustupi dokaze i da se Keljmendiju sudi u Prištini. To se i dogodilo, a u prvoj verziji optužnice među njegovim se suradnicima navodilo i ime Fahrudina Radončića. Kosovsko tužiteljstvo je u međuvremenu izmijenilo optužnicu i u njoj više nema Radončića. On je kao svjedok pozvan da se pojavi pred prištinskim sudom.
Međutim, nakon što je početkom mjeseca uhićen tajnik Ministarstva sigurnosti BiH i Radončićev blizak suradnik, Bakir Dautbašić i njegova nevjenčana supruga Bilsena Šahma, pod optužbama da su pokušali utjecati na jednu od svjedokinja na suđenju Keljmendiju, počele su špekulacije da bi i Radončić mogao biti uhićen. Dautbašić i Šahman su osumnjičeni da su po Radončićevim instrukcijama vršili pritisak na Azru Sarić, bivšu djevojku ubijenog predvodnika jednog od sarajevskih kriminalnih klanova, Ramiza Delalića Ćele, da na suđenju ne tereti Keljmendija. Pod istim optužbama je prošlog utorka uhićen i Radončić, a javnosti do sada predočeni dokazi ne djeluju baš uvjerljivo. Sam Radončić je nekoliko dana prije najavio čelnicima drugih stranaka u BiH da će biti uhićen, što dodatno baca sumnju na cijeli slučaj. Radončić i njegovi stranačke kolege, kao i odvjetnički tim, tvrde kako je u pitanju politički montiran proces iza kojeg stoji pravosudna mafija koju oni, što izravno, što neizravno, povezuju s nekim od najbližih suradnika čelnika SDA i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
Najavio svoje uhićenje
Samog Izetbegovića zasad otvoreno ne prozivaju, iako transkripti prisluškivanih razgovora i SMS poruka Fahrudina Radončića pokazuju kako i on sumnja u iskrenost Bakira Izetbegovića i njegove tvrdnje da nije povezan s pravosudnim progonom Radončića. Izetbegović i Radončić godinama su razmjenjivali teške optužbe, a do političke pomirbe došlo je tek prije nekoliko mjeseci nakon što je postalo jasno da stabilizaciju političke situacije u Federaciji BiH može donijeti samo koalicija dviju najvećih bošnjačkih narodnjačkih stranaka, SDA i SBB.
Nije tajna da dio čelništva SDA nije blagonaklono gledao na ovaj novi politički savez i da, najblaže rečeno, ne vjeruju Radončiću. Mediji u vlasništvu Fahrudina Radončića ovih dana otvoreno pišu kako upravo ova struja u SDA, koju predvode dopredsjednik Asim Sarajlić i član stranačkog predsjedništva Aljoša Čampara, montira cijeli proces. Pri tome upozoravaju na njihove rodbinske veze s utjecajnim tužiteljima (Aljoša je brat državnog tužitelja Dubravka Čampare) i vrše pritisak na Izetbegovića da ih se odrekne i tako pokaže da doista nema ništa s optužnicom koja se očito priprema Radončiću. Njemu, pak, takvu odluku nije lako donijeti, jer upravo su Čampara te njegov rođak Denis Zvizdić (aktualni predsjedatelj Vijeća ministara BiH) proteklih godina bili najodaniji Izetbegovićevi suradnici. Iako je uvjerljivo izabran za predsjednika SDA, Bakir Izetbegović teško upravlja strankom u kojoj su snažne regionalne frakcije, poput one dopredsjednika Mirsada Kukića u Tuzlanskoj županiji. U takvoj situaciji Izetbegović nije u poziciji odricati se najodanijih suradnika, pa i moćnog Asima Sarajlića koji je šef kadrovske komisije SDA. U svakom slučaju, Radončićevim uhićenjem federalna vlast ponovno je destabilizirana, a iako SBB zasad ne izlazi iz vladajuće koalicije, prošlotjedna zasjedanja vlade i obaju parlamentarnih domova na njihov su zahtjev otkazana. Ako SBB iziđe iz koalicije, to će Radončića i Izetbegovića vjerojatno gurnuti u novi politički sukob koji će teško biti zaustaviti. Prva žrtva tog sukoba bit će Federacija koja će se naći u novoj blokadi vlasti, a izvjesno je da bi u takvom razvoju situacije i zahuktale proeuropske reforme bile zaustavljene na dulje vrijeme.
Tanke optužbe protiv Radončića i ozbiljna upozorenja pravnih stručnjaka o kršenju pravosudnih procedura bacaju veliku sumnju i na neovisnost državnog tužiteljstva. Ono je i prije bilo nazivano instrumentom političkih obračuna, posebno kada su neuspješno procesuirani utjecajni politički lideri, poput Dragana Čovića, Mirka Šarovića ili Mladena Ivanića. Ovaj put je Tužiteljstvo BiH doslovno razbilo najozbiljniju bošnjačku koaliciju u zadnjih deset godina. Pojavile su se najave da je Radončić samo uvod u sudski progon već dugo godina najmoćnijeg srpskog političara u BiH, Milorada Dodika.
Pravosuđe pod pritiskom
On je pod istragom državnog tužiteljstva zbog kreditnog zaduženja u Pavlović banci i kupnje vile u Beogradu. Dodika američka i EU politika smatraju glavnim destabilizirajućim čimbenikom u BiH i sigurno ne bi imali ništa protiv da ga se skloni s političke scene. Hrvatski čelnik u BiH Dragan Čović već je bio procesuiran, a s vremena na vrijeme se i dalje oživljavaju njegove „afere“. Kao i u slučaju Radončića, bh. pravosuđe se teško može obraniti od optužbi da procesuiranjem pojedinih političara zapravo povlače političke konce u BiH.
Bez obzira na motive i pozadinu svih ovih događanja u kojima glavnu ulogu ima državno pravosuđe, neosporno je da se situacija u BiH iz dana u dan komplicira. Radončićevo uhićenje dogodilo se gotovo isti dan kada je iz EU stigao poziv BiH da 15. veljače preda zahtjev za članstvo u Uniji. Upravo je SBB bio jedan od najvećih zagovornika provedbe proeuropskih reformi i svoj ulazak u vlast objasnili su tim motivom. Tužiteljstvo, naravno, u svom djelovanju ne mora voditi računa o političkim posljedicama, ali one su u ovom slučaju doista goleme. BiH ovih dana plaća visoku cijenu izgradnje “pravne države“.