Nakon izbora cijene mesnih i mliječnih proizvoda lete u nebo

Cijena litre mlijeka na policama trgovina uskoro bi mogla biti 9 kuna, upozorili su ovih dana na sastanku s ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem proizvođači mlijeka, koje preinvestiranost, nelikvidnost, suša i sve skuplja stočna hrana bacaju na koljena, jednako kao i sve ostale u mliječno-mesnom sektoru, na koji otpada čak 50% troška što ga prosječna obitelj izdvoji za hranu.

Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, tvrdi kako je stočna hrana u posljednjih godinu dana poskupjela i 200 posto, što će se odraziti na otkupne cijene mlijeka koje su niže od troškova proizvodnje. Osim poticajima, mir u mliječnom sektoru dosad se “krpao” i sa 42 lipe državne intervencije mjesečno.

Propast svinjogojaca

No, kako je taj novac zajamčen samo do kraja listopada, a potom će o njemu odlučivati nova vlada, proizvođačke bi cijene, na koje će se preliti i skupa stočna hrana, brzo mogle skočiti za kunu, a mlijeko u trgovinama i za 2,50. No, kako je samo kukuruz, koji je osnovna sirovina u mliječno-mesnom lancu, s lanjskih 70-80 lipa skočio već na 1,80, suncokretova sačma sa 80-ak lipa na 2 kune..., slijedi vruća jesen puna predizbornih obećanja i smirivanja napetosti dijela seljaka koji su ministru Čobankoviću i premijerki “obećali” već i traktorske prosvjede 1. listopada, a potom još vruća zima, kad će cijene, očekuje se, poletjeti u nebo. Junetina je prema TISUP-u u kolovozu već skuplja 14,27%, teletina 8,95%, a svinjetina 2,25% u odnosu na kolovoz 2010., no neke bi vrste mesa, poput svinjetine, trebale rasti još 15%, inače slijedi propast svinjogojaca, tvrdi Stjepan Kušec. Kava će, predviđa se, probiti barijeru od 300 dolara po libri, pa će oni koji se nisu opskrbili zalihama, uz dosadašnjih 20, dizati cijenu dodatnih 10%, kaže Luigi Simonetta. A rast će i cijene voća, povrća, ulja... iako ne tempom kojim rastu u svijetu, ponajprije zbog očekivanih izbora, ali i velike konkurencije lanaca koji, da bi održali planiranu razinu prodaje, cijene osnovnih prehrambenih artikala drže kontinuirano na akciji, kaže Drago Munjiza iz konzultantske kuće Jakov Viktor.

Pojačan uvoz

Branko Bobetić, predsjednik GIU Croatiastočara, koji okuplja proizvođače iz mesne i mliječne industrije, tvrdi kako su najave drastičnih poskupljenja mlijeka besmislene i neostvarive, inače bi se urušilo poslovanje cijele domaće mliječne industrije. I trenutačni model otkupa mlijeka teško je pratiti, kaže on, ističući kako bi se značajno poskupljenje slomilo na kupovnoj moći potrošača, koja je sada 4800 u odnosu na 17.700 eura u EU-15, padu potrošnje i pojačanom uvozu iz BiH i drugih zemalja u kojima su cijene mlijeka znatno niže. Litra uvoznog trajnog mlijeka u nekim je trgovačkim lancima u RH već sada niskih 4,20 kuna, kojima je teško konkurirati i sadašnjom cijenom između 5,80 i 6,50 kuna. Stoga Bobetić smatra kako se cijene domaće industrije hrane eventualno mogu tek minimalno korigirati na štetu vlastitog profita. Koliko, nitko zasad ne želi špekulirati, pa ni HGK.

Najnoviji indeksi cijena hrane u svijetu Svjetske banke govore, naime, o poskupljenjima hrane u srpnju u usporedbi s istim mjesecom 2010. za 33%, što je nadomak najvišim razinama u posljednje tri godine, tako da je, u situaciji kada su svjetske zalihe hrane na niskoj razini, vrlo izgledan rast cijena i na lokalnim tržištima poput hrvatskoga, kažu u HGK. Pritom valja znati da europske, pa i hrvatske cijene rastu mnogo sporije od svjetskih. No, činjenica je da je, u usporedbi s referentnom 2005., u 2010. hrana u svijetu poskupjela 58, u Europi 15, a u Hrvatskoj, ovisnoj o uvozu, gdje je inflacija na godišnjoj razini do 2,5%, cijene su rasle 17%. U srpnju 2011. pšenica je pak u odnosu na srpanj 2010. skuplja 63% i stoji 1,40 kuna, a početkom godine bila je i 2,40 kuna, pa su procjene da je zbog preskupog kukuruza 30% požnjevene pšenice otišlo za stočnu hranu, što će izazvati nova poskupljenja kruha. No, Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, odvraća da se zasad o tome ne razmišlja, a, na kraju krajeva, “država može posegnuti za određenim instrumentima da se to ne dogodi”.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke SG, kaže kako nastavak vidljivo bržeg rasta proizvođačkih od potrošačkih cijena upućuje na činjenicu da za sada proizvođači veće cijene svojih inputa ne uspijevaju prenijeti na krajnje potrošače zbog skromne potražnje koja je posljedica nastavka nepovoljnih trendova na domaćem tržištu rada, konsolidacije te velike konkurencije trgovaca.

Nepovoljni vremenski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju te nizak stupanj cjenovne elastičnosti upućuju na daljnji rast cijena prehrambenih proizvoda, no vidljiviji rast moguće je očekivati nakon izbora, kada se očekuje poskupljenje električne energije i ostalih administrativno utvrđenih cijena, poput određenih komunalnih usluga. Nadalje, ne treba isključiti ni mogućnost ukidanja nulte stope PDV-a te nužnih promjena u sustavu trošarina tijekom 2012., završava Šantić