Pola milijuna građana BiH ima hrvatsku putovnicu. Time i većinu prava kao i građani EU. Od 1. srpnja prošle godine i njima su otvorene granice Europe. Osobito mladima koji u toj državi ne vide svoju budućnost. BiH ima najveću stopu nezaposlenih mladih u regiji. Prelazi 67 posto. Istraživanja pokazuju da ih čak 77 posto želi otići. Dio njih odmah se nakon prvog srpnja već odselio na privremeni rad u RH ili trajno u europske i prekooceanske zemlje. Tamo se posao, posebno ako su u pitanju deficitarne struke, relativno lako dobije. Prije nije bilo tako. Zaposliti se s bh. dokumentima bilo je izrazito teško.
Nitko ne zna koliko se mladih obrazovanih ljudi s hrvatskom putovnicom iz BiH odselilo otkako je RH postala članicom EU. U potrazi za ovim odgovorom kucao sam na vrata ureda nekoliko načelnika općina, župnih ureda, veleposlanstava... Nitko nema podatke. Svi imaju istu pretpostavku – otišlo ih je mnogo. Tisuću, dvije, pet ili više, teško je ustvrditi. Bez službenih svjedoka događa se jedno od najopasnijih iseljavanja. Odlaze mladi i školovani.
Hrvati u BiH preživjeli su puno masovnije egzoduse od ovoga. Bilo ih je desetak. Počeli su od turskog doba, pa između i poslije oba svjetska rata. Veliki val iseljavanja bio je 1968. kada je Jugoslavija otvorila granice. Stotine tisuća Hrvata krenulo je na njemačke bauštele. Odlazili su uglavnom neobrazovani muškarci srednjih godina. Planirali su se zadržati kratko. Htjeli su tek zaraditi koliko im je potrebno za izgradnju nove kuće, polovan mercedes i školovanje djece. Ali, ostajali su u tuđini. Mnogi zauvijek.
Prva generacija Hrvata u dijaspori izrodila je djecu koja su tamo završila škole. Postali su uspješni poslovni ljudi. Nitko od njih ne planira se vratiti. Sada im se pridružuju vršnjaci koji su diplomirali u BiH i Hrvatskoj. Dijaspora je sve naseljenija mladim obrazovanim Hrvatima. Nitko se ne uzbuđuje zbog odljeva mozgova. Čak ni država koja ih je odškolovala. Samo jedan liječnik specijalist košta nekoliko stotina tisuća eura. Pa zamislite kada bi klubovi tako puštali nogometaše. Puno manje ulažu u svoje zvijezde koje prodaju za milijune eura. Nitko se ne zalaže za administrativno zaustavljanje potrage za boljim životom. Trebaju se otvoriti ozbiljne rasprave kako ga kvalitetno pronaći u vlastitoj domovini. EU treba pomoći u tom projektu. Svi se zaklinjemo u tržišnu ekonomiju i slobodu kretanja radne snage, ali u najmanju ruku nije korektno da velike države snagom ekonomije usisavaju sve vrijedno od malih i slabašnih. Postoji niz mogućnosti da se uravnoteže interesi između slobode kretanja i stimuliranja o(p)stanka. Za kadrove koje zapošljava kao da ih je ona odškolovala, Europska unija bi iz svojih fondova mogla njihovim državama uplatiti poticaje za obrazovanje novih generacija. Kako bi i one u budućnosti mogle kvalitetno školovati i zaposliti svoje ljude. Bilo bi idealno kada bi se za nekoliko godina dogodio obrnuti proces. Povratak “gastarbajtera” te potraga za poslom u BiH i RH mladih školovanih Nijemaca, Švicaraca i drugih.
Uz materijalne i ljudske gubitke, najnovije je iseljavanje Hrvata iz BiH i strateško političko pitanje. U posljednja dva desetljeća od 780 tisuća odselilo ih se oko 300 tisuća. Upravo kada se taj trend zaustavio, RH je ušla u EU. Sada ih hrvatska, europska putovnica “stimulira” na iseljavanje. Baš kao ‘68. “jugoslavenski pasoš”.
Za bh. Hrvate najnoviji je trend iseljavanja pogibeljan. Nekad su odlazili stariji i nepismeni, sada mladi i obrazovani. Nastavi li se tako, za nekoliko desetljeća bit će to država hrvatskih staraca. Odumirat će zajedno sa svojom zemljom. Prisvajat će je i naseljavati neki drugi narodi. Sve se uklapa u strategiju onih koji žele BiH bez Hrvata. Htjeli su to svi od Turaka do Jugoslavena. Hrvati su preživjeli sve neprijatelje. Sanjali su bolje dane ulaskom Hrvatske u EU. Dočekali su je lani, 1. srpnja. Kao zahvalnost RH i EU bh. Hrvatima uzvratili su otvaranjem granica. Prigrlili su ih u svoju europsku obitelj. Samo da taj zagrljaj ne bude smrtonosan?!
Koja glupost od članka, bez konkretnih podataka se nešto nagađa i hrani se troll komentatore. Moje iskustvo iz nedavnog poslovnog posjeta Širokom Brijegu je da u tom kraju ima više danas stanovnika nego prije, cijela zapadna Hercegovina je gospodarski jača od ostatka BiH i od tam nema više toliko iseljavanja. Čuo sam da je u srednjoj Bosni teška situacija i da od tamo iseljavaju Hrvati, ali od tamo iseljavaju i muslimani, međutim nema konkretnih podataka, samo priče. I na kraju krajeva, prema hrvatskome zavodu za statistiku iz Hrvatske se iselilo u 2011. i 2012. 15 000 ljudi. Zanimljivo, 70% tih iseljenika iz Hrvatske je otišlo u BiH i Srbiju.