Znate li da Hrvatska ima svoj Kineski zid? Naime, zidine u Stonu su uz Kineski zid najdulji sačuvani fortifikacijski sustav na svijetu. Riječ je o obrambenom zidu i jednom od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijsko-urbanističkih pothvata ondašnje Europe. Stonske zidine dugačke su 5,5 kilometara, a ojačane su s 40-ak kula i pet tvrđava.
Sve je počelo 1334. godine kada je Dubrovačka Republika stekla Pelješac te joj je bila potrebna zaštita grada Stona kako bi ga zaštitili od Mletačke Republike. Zbog toga su podigli monumentalni obrambeni sustav, najveći fortifikacijsko-urbanistički pothvat tadašnje Europe.
Prvo je u tridesetak godina zidan obrambeni bedem, s jedne na drugu stranu poluotoka, te prema jedinstvenom projektu planski podignuta dva utvrđena gradića: južno Ston i sjeverno Mali Ston s ciljem okupljanja ljudi za čuvanje granica i rad u solanama od kojih je država mnogo dobivala. Nad zapadnim strmim obroncima Prevlake Pelješac je odvojen od kopna pomoću Velikog zida. Prebacujući se dvostrukim potezom preko brda, u ukupnoj dužini od 5,5 km, zidine su pojačane sa 40-tak kula i 5 tvrđava, najjača Bartolomija prozvana prema svecu zaštitniku oružja na najvišem vrhu.
VEZANI ČLANCI:
Stonske su utvrde bez ikakve sumnje najveći graditeljski pothvat Dubrovačke Republike izvan Grada; cjelokupna im je duljina dosezala oko 5.500 m, a obuhvaćale su zidine Stona i Maloga Stona, Veliki zid s trima tvrđavama i Veliki kaštio (Tvrđava sv. Jerolima), izdvojenu utvrdu podignutu radi zaštite stonskih solana. Zidine i tvrđave flankirane su s deset okruglih i trideset jednom četvrtastom kulom te sa šest polukružnih bastiona. Obrambenu su ulogu sačuvale do početka 19. stoljeća. Nakon pada Republike stonske utvrde gube vojni značaj, no u prvoj polovici 19. stoljeća fortifikacijski se kompleks nije uništavao, ali se, isto tako, nije ni obnavljao.
Godine 1667. urušilo se oko pola kilometra zidina u katastrofalnom potresu, a zidine su znatno oštećene u potresima 1979. i 1996. godine. Restauracija i sanacija zidina počela je 2004. godine, a do 2009. godine obnovljen je Veliki zid u duljini od 972 metara, a predziđe između kula Arcimuna i Sokolića u Stonu u duljini od 161 m.
Danas su zidine jedna od glavnih atrakcija stonskog kraja. Stonske zidine imaju dva ulaza i jedan izlaz. Na njihovu zapadnom dijelu je ulaz 'A' na predziđu koje vodi do kule Arcimuna, preko Sokolića, Stoviša, kule Nad vodom i kule Barabanata, kod koje je izlaz 'C', čime se zatvara obilazak zidina. Ulaz 'B' je u Malom Stonu kod tvrđave Korune, od kojega se pohodi čitav Veliki zid s nizom bezimenih i imenovanih (Dolina, Dobri, Gornja kula, položaj Lastva) gotičkih kula, sve do kule Barabanata, gdje je izlaz 'C'.Od ljeta 2016. mogući je i obilazak obnovljene kule Veliki Kaštio. Cijena ulaznice za Stonske zidine iznosi 10 eura za odrasle od ožujka do listopada, a 5 eura u siječnju, veljači, studenom i prosincu. Za mlađe od 18 godina u sezoni je cijena ulaznice 5 eura, a izvan sezone 2 eura. Stanovnicima općine Ston ulaz je besplatan.
Opet ova turistička laž.. Niti je u svijetu drugi, niti u Europi. U samoj Aziji ima barem 15 dužih, a u Europi ih ima najmanje 5 koji su duži od stonskih. Ne kužim ovo lažno nastojanje ministarstva turizma.. Hadrijanove zidine u Britaniji duge su preko 100km, Aurelijeve zidine u Italiji duge su 20ak kilometara, Anastazijeve zidine u Turskoj preko 50 km, obrambene zidine stare rimske Germanije bile su duže od 500 kilometara pobogu.