Odluka Vrhovnog suda o obeštećivanju potrošača koji su 2015. konvertirali kredite u švicarskom franku u eurske poštedjela je domaće banke najgoreg scenarija, ali za sada nije jasno koliki bi im trošak mogla izazvati odluka o isplati zateznih kamata. Kao što se već zna, na sjednici Građanskog odjela održanoj u utorak, dovoljnu većinu u konačnici je dobilo samo pravno shvaćanje da “potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita, nakon sklapanja tog sporazuma ima pravo... na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala pri izračunu konverzije kredita... od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije”.
To je pravno shvaćanje dobilo 13 glasova sudaca građanskog odjela, priopćio je Vrhovni sud.
Što je sa stabilnošću?
Samo šest glasova dobilo je prvo pravno shvaćanje, da potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita nema pravo na povrat. Dovoljan broj glasova sudaca nije dobilo ni pravno shvaćanje da potrošač “ima pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli”. Drugim riječima, banke su izbjegle za njih najcrnji scenarij jer bi odlukom Vrhovnog suda po kojoj bi potrošači imali pravo na punu odštetu, kao što zahtijeva Udruga Franak, trošak mogao dosegnuti i do 25 milijardi kuna, prema nekim procjenama.
Bankari su u neslužbenom razgovoru isticali da bi takva odluka uzdrmala i samu kapitalnu stabilnost bankovnog sektora. Regulator, Hrvatska narodna banka, još procjenjuje što odluka Vrhovnog suda o isplati zateznih kamata znači za banke, pa do zaključenja broja nije pristigao njihov odgovor. Ništa pametniji nisu ni u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB).
”U ovom trenutku nije moguće izračunati precizne financijske i ekonomske posljedice objavljenog pravnog shvaćanja Vrhovnog suda. Nakon provođenja potrebnih proceduralnih koraka i službene objave pravnog shvaćanja, banke će provesti detaljne analize te razmotriti daljnje mogućnosti i pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju te pojedinačno odlučiti o njihovoj primjeni”, poručili su nam iz HUB-a.
Prva reakcija HUB-a u utorak navečer sugerirala je kako smatraju da je konverzijom iz 2015. završeno obeštećivanje dužnika po kreditima u švicarskim francima. “Hrvatska udruga banaka i dalje zauzima stav da je konverzijom iz 2015. godine potpuno riješeno to pitanje” te smatra da donesenim pravnim shvaćanjem Vrhovni sud odstupa od svojih dosadašnjih stajališta iznesenih u oglednom postupku, ali i pojedinih odredbi zakonskog rješenja koje je uredilo konverziju.
Sudeći prema reakciji samih dužnika predstavljenih preko Udruge Franak, banke zapravo nemaju razloga za (pre)veliku brigu. Naime, pravno shvaćanje koje je dobilo dovoljan broj glasova sudaca Vrhovnog suda nema baš nikakve veze s tužbenim zahtjevima potrošača, tvrdi Udruga Franak. “Nitko od potrošača ne traži nikakve zatezne kamate koje bi tekle na preplatu iz konverzije”, kažu u Udruzi.
Odvjetnik Udruge Franak Igor Metelko, gostujući u “Novom danu” Televizije N1, kazao je da će potrošači imati pravo na samo 5 do 10 posto od onoga na što bi imali pravo da je usvojena puna restitucija, kao što je to sud EU-a naglašavao da se postupa s ništetnim odredbama, njihovo uklanjanje i povrat nepripadno stečenih koristi, kazao je Metelko.
Obje strane trenutačno najavljuju da će se žaliti na drugim instancama, poput Ustavnog suda. Međutim, pravni stručnjaci u neslužbenom razgovoru ističu da je glavnina opcija odlukom Vrhovnog suda - iscrpljena.
Na isti način na koji je na ovoj temi sam Vrhovni sud pokazao da je duboko podijeljen, i pravnička mišljenja su - različita. Dojam je za građane, ali i investitore da se dodatno zapravo generira pravni kaos. Razlog za prekid parničnih postupaka je otpao, to potvrđuju svi pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali, ali odgovori na pitanje što bi trebao biti sljedeći korak nisu jednoznačni.
Trostrana pasivnost
U dijelu mišljenja se navodi da bi sljedeća faza trebala biti vezana uz naloge financijskim vještacima da izračunaju kolika je ta zatezna kamata na preplaćeni iznos na koju se poziva u svom pravnom stavu VSRH, pa kažu tako glede učinka da će jedna strana - banka kao tuženica - u finišu dobiti veći dio tužbe, jer je sve ostalo glede obeštećivanja (tečajne i kamatne razlike) odbijeno. Ti stručnjaci apostrofiraju da će se usvojiti tek manji dio u korist potrošača.
- Za očekivati je trostranu pasivnost. Tužitelj će biti pasivan jer vidi da mu to ne ide u prilog, tuženik jer nije ni htio tu parnicu, a sud bi mogao biti pasivan jer vidi da su obje strane pasivne - navodi zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko.
VIDEO: Ovako će izgledati privremeni Dinamov stadion: Predstavljen projekt novog stadiona u Kranjčevićevoj
samo u Hrvatskoj netko moze biti sudac Vrhovnog suda i duznika tereti samo za zatezne kamate a ne i za glavnicu duga ...ako je duznik banka....a ako je duznik klijent banke onda ide po redu najprije glavnica pa kamate i onda zatezne kamate...ovo je primjer ozakonjenja pljacke klijenata...u Hrvatskoj ...na zalost...i sto preostaje ...put na zapad...i sl