U prvih 13 dana siječnja na račun grada Koprivnice sjelo je 800.000 kuna poreza na dohodak, što nije ni petina iznosa koji je prikupljen u istom razdoblju prošle godine. U prosincu 2008. u Koprivnici je od poreza na dohodak prikupljeno tri posto manje nego u prosincu 2007.
Cijena zaduživanja
– To će biti katastrofa – komentar je Zvonimira Mršića, gradonačelnika Koprivnice, koji kaže da je Udruga gradova zatražila od Vlade dopuštenje da u nedostatku prihoda od poreza na dohodak komunalni doprinos preusmjeri u plaćanje vlastitih troškova.
– Kada prođu izbori i u lipnju dođu novi načelnici i gradonačelnici, većinu će dočekati blokirani računi gradova i općina, neisplaćene plaće lokalnim službenicima i manjkovi u proračunima – kaže Mršić. Cijenu krize prve bi, vjeruje, mogle platiti lokalne jedinice jer se one uglavnom financiraju iz poreza na dohodak, čiji će se prihodi smanjivati kako budu padale plaće i prštali otkazi.
U Koprivnici je, na primjer, u prosincu bilo 40 otkaza u drvnoj industriji, što je sigurno utjecalo na pad poreznih prihoda. U sredinama gdje još nije bilo otkaza, u Varaždinu ili Velikoj Gorici potkraj godine nisu uočili pad prihoda, no čak je i gradonačelnik Ivan Čehok kazao da su i u Varaždinu, koji ima samo tri posto nezaposlenih, procjene za ovu godinu sive.
U Dubrovniku je, na primjer, prosinac bio dobar, ali određeno smanjenje prihoda imali su u listopadu i studenome. K tome, lokalne će jedinice morati građanima isplaćivati povrat poreza, što će im dodatno otežati pozicije, jer za razliku od države, gradovi i općine imaju smanjen pristup kreditima. Premda ministar financija Ivan Šuker kaže da ne razmišlja o rebalansu proračuna – koji može ići ili u smjeru kresanja plaća i mirovina ili povećanja poreza – okolnosti upućuju na zaključak da je rebalans samo pitanje mjeseca. Ni državi se ove godine neće biti lako zadužiti jer se cijena inozemnog zaduživanja povećala 4 postotna boda u odnosu na 2007., a ni na domaćem tržištu neće biti kapitala u izobilju.
Privid stabilnosti
Da bi privukle štednju, neke su banke (RBA) počele davati i po 12 posto kamata na vezanu štednju, što znači da će i najjeftiniji krediti biti skuplji od toga, jer banke neće poslovati s minusom. Uz plinsku krizu u siječnju je, kaže Hrvoje Stojić iz Hypo banke, bilo manje radnih dana nego lani, bilo je puno spajanja radnih i neradnih dana. Državni će vrh nastojati čuvati privid stabilnosti do lokalnih izbora, a nakon toga vrlo je vjerojatno da će uslijediti drastično kresanje troškova: plaća, mirovina i drugih socijalnih davanja jer zbog obveze da se otplate dugovi drugog izbora neće biti.
Ima sugestija da se ide i u drugom smjeru – povećanju poreza, ali uzdrmano gospodarstvo to bi pokosilo, a povećanje PDV-a skresalo potrošnju građana. Najnovije procjene kažu da će se rast BDP-a u 2008. spustiti na 2 posto (očekivanja su bila oko 5 posto), dok za 2009. tek rijetki ustraju na prijašnjim prognozama o pozitivnoj stopi rasta. HNB zasad ostaje pri ocjeni rasta od 1 posto, no u svojim posljednjim istupima guverner HNB-a Željko Rohatinski otvorio je mogućnost javnog poziva Vladi da skreše troškove kako bi se izbjeglo nepotrebno trošenje deviznih rezervi zemlje i povratak MMF-a.