Kako je nastao i razvijao se Most (4)

Nakon lokalnih šerifa 2013. stasali su “mladi lavovi” i počeli se udruživati

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
11.12.2015., Zagreb - U sjedistu stanke odrzana je jos jedna sjednica Nacionalnog vijeca Mosta nezavisnih lista. Bozo Petrov, Ruzica Vukovac.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
18.01.2016., Zagreb - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zeljko Reiner odrzao je sastanak s predsjednicima klubova zastupnika na kojem je glavna tema bila nacin rada na predstojecoj sjednici.Ivan Kovacic.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
03.02.2016., Zagreb - Nakon prisege bivsih ministara Sabor je sjednicu nastavio raspravom o financijskom izvjestaju HBOR-a.
12.02.2016.
u 22:45
Nezavisne liste shvatile su da se moraju udružiti, a najbliži su - i geografski - bili novi gradonačelnik Omiša Kovačić i Metkovića Petrov
Pogledaj originalni članak

Uspjeh u Metkoviću potaknuo je mostovce da razmišljaju o povezivanju nezavisnih lista i pokušaju učiniti nešto u državi. Zbog svojih popularnih poteza – rezanja plaća, ukidanja naknade vijećnicima, smanjenja dugova itd. postali su poznati u cijeloj državi. Istodobno, bilo je pozitivnih primjera i u drugim sredinama. U Omišu je, primjerice, gradonačelnik Ivan Kovačić radio slične stvari. Prije nego što je na lokalnim izborima 2013. postao gradonačelnik Omiša, radio je u Stomatološkoj poliklinici u Splitu kao specijalist stomatološke protetike te bio pročelnik katedre i profesor na Medicinskom fakultetu.

Štetočine u politici

– Ušao sam u politiku jer sam vidio da nam grad propada zbog raznih štetočina koji su se bavili politikom da bi zadovoljili svoje osobne interese – kaže Kovačić koji je u Omišu „slistio“ HDZ-ova Ivana Škaričića. Tako su poslije lokalnih izbora 2013. nakon dugogodišnje vladavine zavičajnih šerifa stasali novi, mladi gradonačelnici. Potom su se „mladi lavovi“ počeli povezivati.

– Ja sam to gurao. Svatko je predlagao neke nove ljude, počeli smo stvarati jezgru i vidjeli da možemo nešto učiniti – kaže Nikola Grmoja, koji se uz Petrova počeo češće viđati s Kovačićem.

– Susretali smo se kad su oni putovali prema Zagrebu ili prema Splitu ili na manifestacijama poput Festivala dalmatinskih klapa i Maratona lađa – dodaje Kovačić.

Ideja da se ide na parlamentarne izbore došla je prirodno. Naime, dalmatinski „lavovi“ imali su problema sa županijskim i državnim vlastima zbog realizacije projekata. Nikome na vlasti nisu bili dragi.

– Vidjeli smo da se moramo uključiti u rad na nacionalnoj razini – obrazlaže Kovačić.

S Dalmatincima se povezao i Slavonac Panenić. S Grmojom i Petrovom susreo se u hotelu Narona.

– On je doveo Ružicu Ambrušec i Ružicu Vukovac. Tako smo počeli okupljati ljude i graditi priču – prisjeća se Grmoja.

Ivica Relković, politički analitičar, savjetnik Mosta i vjerojatno najbolji prognozer izbora u državi, otkriva da su mostovci vrlo rano imali strategiju da iziđu na parlamentarne izbore, s tim da propuste predsjedničke i europarlamentarne izbore.

– Procjena je bila da će se onaj tko izađe na predsjedničke izbore potrošiti. Na tim izborima dobijete 15 ili 20 posto i budete gubitnik. A da je Most izišao na izbore EU i dobio jedan mandat, također bi bio označen kao gubitnik – objašnjava Ivica Relković. Važan čovjek za učvršćivanje odluke da Most ide na izbore za Sabor 2015. bio je Ladislav Turčinović, poduzetnik koji je bio nezavisni vijećnik u istarskoj općini Sveti Petar u Šumi i predsjednik Općinskog vijeća. Turčinović se zbližio s mostovcima nakon izbora 2013. i ponudio im pomoć.

– Čovjek je stručnjak za financije, pomogao nam je oko proračuna. On je bio jedan od ljudi koji je predlagao da bi bilo dobro jednu takvu stvar napraviti na nacionalnoj razini – kaže Grmoja.

Turčinović je, naime, bio u HDZ-u do 2000. Kako je cijenio političare s nezavisnih lista i ugledne stručnjake iz ekonomije, bio je otprije u kontaktu sa Stipom Petrinom i Ivanom Lovrinovićem. Poslije je pridobio i Ines Strenju Linić. No, odlučujući zamah ideji da mostovci idu na parlamentarne izbore ponovljeni su lokalni izbori u Omišu 2015., nakon što je gradonačelniku Kovačiću njegov prethodnik srušio proračun.

– To nam je bio snažan vjetar u leđa po prepoznatljivosti na nacionalnoj razini. Možemo zahvaliti bivšim lokalnim šerifima što su nas izgurali ovako visoko. Na sve naše skupove dolazio je i Božo Petrov – priča gradonačelnik Kovačić. Usto, „mladi lavovi“ imali su i snažnu podršku regionalnih medija.

– Trudili smo se raditi dobro, novinari su pratili naše rezultate u lokalnim sredinama. Nismo krali, smanjivali smo dugove, razvijali gradove – hvali se Kovačić.

Potom se išlo na to da se u cijelu priču o Mostu aktivnije uključe ljudi iz Udruge Promijenimo Hrvatsku, koju vodi ekonomist Ivan Lovrinović, prepoznatljiv po svojim ekonomskim idejama. Mostovci su uključili i Dragu Prgometa, poznatog HDZ-ova disidenta i predsjednika udruge Hrid. Procjena mostovaca bila je da im Lovrinović i Prgomet mogu biti od velike koristi, uostalom kao i načelnik Primoštena Stipe Petrina, za čije su se priključenje Mostu jako zalagali Grmoja i Kovačić. Udruga Promijenimo Hrvatsku priključila se Mostu prije Hridi Drage Prgometa.

– Gospodin Prgomet javio se gospodinu Petrovu – kaže Grmoja. No, Prgomet ima svoju verziju kako je došlo do suradnje s Mostom.

– Otprije sam bio u kontaktu s Kovačićem. Oni su me posjetili dva puta dok sam ljetovao u Trogiru. Pitali su me bih li se pridružio. Jednom od tih susreta nazočio je Grmoja, a jednom Kovačić – kaže Prgomet.

Prvi put našli su se u jednom mjestu iznad Trogira, na izlazu s autoceste, a drugi put u jednom trgovačkom centru na ulazu u Split.

– Temeljna stvar bila je – idemo pokušati okupiti ljude koji nisu politički kontaminirani i imaju neku prepoznatljivost – političku ili društvenu – a koji će promjene u društvu postaviti kao temeljna načela svoga djelovanja – dodaje Prgomet.

Uz ostalo, razgovarali su i o tome da sastave zajedničke liste i da politička platforma bude Most, koji je već bio registriran kao stranka.

– Spominjali smo reforme – dodaje Prgomet, koji je konačnu odluku da ide na izbore s Mostom donio tek potkraj rujna 2015.

– Prvo sam razgovarao sa kolegama iz Udruge Hrid i odlučili smo ići na izbore samo u prvoj izbornoj jedinici. Petrov je na to pristao. Grmoja je bio na našoj listi, i to na njihovu molbu – dodaje Prgomet.

Gerila-kampanja za Most

S mostovcima je trebala na izbore izići i Marijana Puljak iz Splita, ali je, prema Grmoji, bila nepovjerljiva prema političarima koji su bili dio prijašnjih struktura. No, u vrijeme predizborne kampanje procurila je informacija da se Petrov sastao s Karamarkom, što je raspirilo nagađanja o tajnom savezu između Mosta i HDZ-a.

Karamarko je s Božom pio kavu na autocesti, a razgovarali su o problemima u Domu zdravlja u Metkoviću. Božo je upozoravao na te probleme dožupanicu i župana, ali nitko nije reagirao. Htio je znati zašto HDZ ne reagira. Nije riješio problem, još uvijek je isti ravnatelj Doma zdravlja koji ima velike gubitke – obrazlaže Grmoja.

Prije izbora samozvani i takozvani analitičari nisu Mostu davali prevelike šanse, pogotovu što Most nije imao ni sredstva ni utjecaja na medije, posebno na TV postaje. Procjenjivali su da će Most dobiti samo nekoliko mandata. Zbog pomanjkanja novca, mostovci zaduženi za promidžbu i PR odlučili su se na „gerilsku kampanju“. Član te ekipe bio je i Ivica Relković.

– To je dosad najbolje provedena gerila-kampanja u Hrvatskoj, uz korištenje društvenih mreža, reagiranja u ad hoc situacijama i sl. – kaže Relković.

Njegov tim imao je stožer u Smičiklasovoj u Zagrebu. Na ulazu u zgradu nisu imali nikakve natpise, htjeli su raditi u miru. Most je ipak dobio velik medijski prostor i to, kako se čini, zbog jakih pojedinaca (Petrova, Kovačića, Prgometa, Petrine, Lovrinovića...) koji su uvijek zajednički nastupali. Tako su u javnosti ostavljali dojam da su jaki i da ih ima. Most je u izbornoj kampanji rastao da ga ništa nije moglo zaustaviti.

– Da je kampanja trajala još jedan tjedan, uvjeren sam da bi Most imao od 25 do 30 mandata. Trend rasta bio je izrazit – objašnjava Relković.

Most, naime, nije klasična stranka i na izborima nije imao strukturu koja ponekad jede samu sebe. To se dogodilo HDZ-ovcima koji su „napravili ražanj dok je zec još uvijek bio u šumi“. Most je platforma u kojoj utemeljitelj Nikola Grmoja nije na listi br. 1, samo je simbolično bio na listi u prvoj izbornoj jedinici, i to 14. Nađite političku platformu u kojoj njezin idejni začetnik kaže da se ne želi nametati. Nema ga, ali je stalno u politici. Njemu nitko ne može prigovoriti da nije vjerodostojan – komentira Relković, koji nije formalni član Mosta.

Bilo kako bilo, Most je na parlamentarnim izborima trijumfirao. U noći pobjede Hrvatska je mogla vidjeti u zanosu i zagrljene Petrova, Lovrinovića i Prgometa. DP-ovci su bili utučeni, a HDZ-ovci su shvatili da imaju Pirovu pobjedu. Noći izborne pobjede dobro se sjeća Drago Prgomet.

– Svi smo bili ushićeni. Ja posebno. U kampanji smo bili najprepoznatljiviji dio Mosta, uz dužno poštovanje prema svima – rekao je Prgomet. 

>> Petrov je bio najbolji za borbu protiv Stipe Gabrića, ali je jedva pristao 

>> Petrov gubi na listi Hrasta 2011., ali nakon toga se okuplja opozicija u Metkoviću 

>> Kako je nastao Most: Što je to Grmoja zamjerao strankama demokršćanskog nazora, posebno HDZ-u?

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.