Evo što sve sadrži dogovor o spasu Grčke

Čelnici Eurozone postigli su sporazum oko vraćanja grčkog duga, nakon maratonskih pregovora u Bruxellesu koji su počeli jučer u 16 sati, javlja BBC.

Na konferenciji za medije nakon pregovora predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker kazao je kako je dogovor napokon postignut.

 - Postigli smo sporazum, dugo je trajalo, ali uspjeli smo. Neće biti "grexita". Ovo je kompromis. Nema pobjednika i gubitnika - kazao je Juncker.

Jeroan Dijsselbloem, šef Eurogrupe, kazao je kako će u Ateni biti osnovan fond putem u kojeg će biti uplaćeno 50 milijardi eura za rekapitalizaciju grčkih banaka.

 - Grčki parlament mora što prije krenuti s odobravanjem legislative kako bi se implementirale mjere oko kojih smo se dogovorili u Bruxellesu. Ako Atena to učini do srijede, onda nacionalni parlamenti zemalja eurozone mogu odobriti treći paket mjera pomoći - kazao je Dijsselbloem.

Grčki premijer Alexis Tsipras kazao je kako će sporazum Grčkoj omogućiti da ponovno stane na noge iako su pred njima teške odluke. Istaknuo je kako je uspio uvjeriti čelnike eurozone da fond za rekapitalizaciju ostane u Ateni.

Kazao je i kako je dogovoreno srednjoročno financiranje Grčke.

Zadovoljstvo sporazumom izrazio je i francuski predsjednik Francois Hollande.

- Dame i gospodo, postignut je dogovor koji će omogućiti Grčkoj da ostane dio eurozone - rekao je Hollande na konferenciji za novinare. - Riješili smo krizu koja je podrivala eurozonu godinama - dodao je.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, na zasebnom brifingu za novinare koji je nakon cjelonoćnih pregovora počela oko 9:30 ujutro, izjavila je da je tzv. plan B, o kojem se govorilo kao o planu za izlazak Grčke iz eurozone,  više nije potreban.

- Plan A je ostvaren - rekla je Merkel. - Na niz područja izašli smo ususret grčkim stavovima. Vratit ćemo se obećanju danom 2012. o "grace periodu" i produljenju dospijeća duga - dodala je. Iako u ovom trenutku nije dogovoreno restrukturiranje grčkog duga, što je osnovni zahtjev Syrize i premijera Alexisa Tsiprasa, ipak je naznačeno da će se o tome razgovarati uskoro, što je očito zadovoljilo Tsiprasa. Grčki premijer je na izlasku sa summita izjavio da je uspio restrukturirati grčki dug. 

Merkel je novinarima opisala i najvažnije elemente dogovora u kojima je Grčka izašla ususret njemačkim stavovima. Ponajprije, riječ je o stvaranju fonda vrijednog do najviše 50 milijardi eura, u koji će ući grčka javna imovina, ali fond neće biti u Luksemburgu, kao što je prvotno zahtijevala Njemačka, nego u Grčkoj, za što se zalagao Tsipras.

U nastavku pročitajte što točno piše u zaključcima cjelonoćnog summita lidera eurozone, na kojemu je postignut dogovor o spašavanju Grčke.

MMF:

Grčka je pokušavala izbaciti MMF iz novog programa pomoći, no prisiljena je pristati na to da i MMF, kao i u protekla dva programa pomoći, i sufinancira i nadzire Grčku u trećem programu pomoći.

Zakoni koje Grčka mora donijeti do 15. srpnja:

- Efikasnije organizirati sustav PDV-a i proširiti temelj za ubiranje poreza

- sveobuhvatna reforma mirovinskog sustava

- potpuna zakonska neovisnost statističkog zavoda ELSTAT

- uvesti kvaziautomatske rezove proračunskih rashoda u slučaju odstupanja od ambicioznih ciljeva primarnog suficita

Zakoni koje Grčka mora donijeti do 22. srpnja:

- usvojiti zakon o građanskom parničnom postupku kako bi se smanjili troškovi i povećala učinkovitost pravosuđa

- transponirati Direktivu o sanaciji i likvidaciji banaka (koja troškove sanacije banaka stavlja prvenstveno na vlasnike, vjerovnike i štediše banaka, a tek onda na porezne obveznike; tzv. bail-in prije bail-outa)

Grčka mora dodatno poboljšati svoj prijedlog reformi

- prihvatiti OECD-ove preporuke za konkurentnije grčko gospodarstvo: preporuke idu od toga da se dopusti prodaja lijekova i izvan ljekarni, preko dopuštanja rada trgovačkih centara nedjeljom, do toga koliki rok trajanja smije imati svježe mlijeko i tko se smije baviti trajektnim prijevozom

- privatizirati državnu elektroprivredu ADMIE

- reformirati tržište rada tako da se modernizira kolektivno pregovaranje i institut kolektivnog otkaza radnicima

Ključni fond od 50 milijardi eura

Javna imovina u vrijednosti do 50 milijardi eura treba biti prebačena u poseban fond kako bi bila privatizirana ili monetizirana. Njemačka je u pregovorima tražila da taj fond bude izvan Grčke, u Luksemburgu, no Grci su se izborili da fond ostane u Grčkoj, ali pod nadzorom institucija EU. Imovina tog fonda služit će kao garancija da će Grčka vratiti dugove, a novcem od monetizacije tog fonda trebala bi biti plaćena dokapitalizacija grčkih banaka i potaknute investicije i rast u Grčkoj.

Komisija preuzima nadzor nad grčkom administracijom

Grčka administracija treba biti modernizirana i depolitizirana, sve "pod okriljem Europske komisije". Grčka se mora obvezati dodatno smanjiti troškove javne uprave.

Ukinuti zakone koje je Syriza donijela bez blagoslova Trojke

Osim zakona u borbi protiv humanitarne krize, svi zakoni koje je Syriza donijela od dolaska na vlast, a koje prije toga nije usaglasila s Trojkom, moraju biti promijenjeni, vraćeni na staro stanje ili dodatni trošak koji ti zakoni stvaraju za proračun mora biti kompenziran nečim drugim.

Ovo je tek početak

"Sve gore navedene obveze su minimalni preduvjeti za početak pregovora s grčkim vlastima (o trećem programu pomoći, op.a.)", upozorava tekst zaključaka eur summita.

Vrijednost trećeg programa pomoći

"Eurosummit prima na znanje procjenu institucija da financijske potrebe (novog, op.a.) programa iznose između 82 i 86 milijardi eura", piše u zaključcima. Grčka je kroz prethodna dva programa pomoći dobila 240 milijardi eura. 

Restrukturiranje duga

Grčka se izborila za spominjanje restrukturiranja duga: Eurogrupa je spremna razmatrati moguće dulja razdoblja počeka i otplate duga. Ali u zaključcima summita se izrijekom navodi da nominalno rezanje duga nije moguće. Dakle, može se prolongirati otplata, ali ne može se oprostiti dug. 

Rast i investicije

Europska komisija pronaći će 35 milijardi eura u različitim fondovima i programima EU kako bi pomogla grčkoj vladi u stvaranju radnih mjesta i gospodarskog rasta.

>> Od Grčke traže da preda 50 milijardi eura na upravljanje stranom fondu ili da uzme 'time-out'

>> Večernji neslužbeno vidio nacrt zaključaka Eurogrupe, evo što je napisano