Nakon paklenog srpnja, vrući i kolovoz i rujan!

Tropske vrućine koje traju gotovo mjesec dana ne jenjaju. Iako sve govori u prilog tome da bi ovogodišnji srpanj mogao nadmašiti sve dosadašnje hrvatske rekorde kad su posrijedi visoke temperature i duljina toplotnog vala, u Državnom hidrometeorološkom zavodu te na portalu u Meteo-info zasad su ipak oprezni u prognozama.

Pljuskovi ne ublažavaju posljedice suše

Ipak, nakon rekordnih temperatura u lipnju, čak 2,5°C do 4,2°C viših od višegodišnjeg prosjeka, prvih desetak dana srpnja temperature u RH odstupaju za više od 4°C od prosječne, a na kontinentu ponegdje i za više od 8°C. Godišnji srpanjski prosjek svega je sedam dana toplijih od 30°C, no to je u cijeloj zemlji znatno nadmašeno, tvrdi i Đurđica Marković s portala Meteo-info. Varaždin prosječno ima pet vrućih dana u srpnju, a ove godine već ih je nakupio 11. Zagreb, u kojemu je prosjek sedam vrućih dana, isto tako ima ih već 11, jednako kao i Osijek i Rijeka s prosječnih 11, odnosno 10 vrućih srpanjskih dana.

Od 15. lipnja, kad je počeo val vrućina, Knin čak 28 dana zaredom bilježi temperature više od 30°C, čak 19 dana s maksimalcima iznad 35°C, dodaje pak Zoran Vakula iz DHMZ-a, objašnjavajući kako iznadprosječnih vrućina vrlo vjerojatno neće manjkati ni u kolovozu i rujnu u kojima ni povremeni lokalni pljuskovi i grmljavinska nevremena neće moći ublažiti posljedice akumuliranih suša.

Stočari očajavaju

Zemlja je i lani žeđala pa slavonske i baranjske njive s kukuruzom i sojom ovih dana doslovce gore, bunari presušuju, a pravih oborina nema na vidiku. U Splitu od 5. lipnja nije pala ni litre kiše po četvornome metru. Da bi se napojila žedna polja, potrebno je najmanje 30 litara, kaže Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, a kako je to već poduže samo san ratara, štete na soji i kukuruzu mjere se već u milijunima kuna. Suša je pogodovala jedino žetvi pšenice.

Ne padne li kiša u idućih osam dana, štete na kukuruzu bit će sto posto, objašnjava Brlošić, ističući da kukuruz već sada ide u otkos kako bi se iskoristio za ishranu stoke, ali takav nema nikakve hranidbene vrijednosti. Isto je i s djetelinom. Samo suncokret voli vrućinu, dodaje, dok stočari očajavaju jer vrućine, kao na ljude, utječu i na stoku. Najviše uginuća zbog toplotnog udara događa se u tovu. Proizvodnja mlijeka i prirast pali su za više od 20% pa stočari ovih dana moraju dodatno ulagati u ventilaciju, čak i tuševe za životinje, kazao je Brlošić.