Nakon raketiranja Banskih dvora bilo je jasno da više nema razgovora o zajedničkoj državi, rekao je Ivo Josipović prisjećajući se napada jugoslavenskih zračnih snaga na Zagreb, koji se dogodio prije točno 22 godine.
– Obavljao sam neki posao u Maksimiru i vidio kako lete, nisam znao točno tada što gađaju i što će pogoditi, poslije sam vidio o čemu je riječ, ali sam vidio kako teče napad – rekao je Josipović u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu".
>> "Nakon raketiranja Banskih dvora Tuđman je bio blijed i izgubljen"
Nacionalizacija Ine ne dolazi u obzir
Na pitanje treba li vratiti "paket" Ine i na koji način, Josipović je odgovorio da je o tome deplasirano govoriti apstraktno.
– Moramo vidjeti najprije je li moguće s partnerima iz Mađarske popraviti ili, recimo, promijeniti postojeći aranžman na obostrano zadovoljstvo, treba vidjeti imamo li novca za to i koji nam je interes – rekao je Josipović.
Dodao je da je Ina naš nacionalni brend bez obzira na vlasništvo, a govoreći o mogućim rješenjima, rekao je da nacionalizacija ne dolazi u obzir. Rekao je i kako ova vruća tema ipak nije poremetila globalne odnose s Mađarskom.
>> Zsolt Hernádi neće biti izručen Hrvatskoj!
Govoreći o Vladinoj gospodarskoj politici, rekao je da se uvijek može više napraviti po pitanju propisa te kako se zalaže za veliko pojednostavljenje procedure kako bi se poduzetnicima išlo na ruku. Josipović je rekao da se dva zahtjeva za izručenje – njemački za Josipom Perkovićem i hrvatski za Zsoltom Hernadijem – ne mogu staviti u korelaciju.
– Svaki slučaj je poseban, svaki slučaj ima svoje specifičnosti. Molim vas, ostavimo pravosuđu da o jednom i o drugom slučaju donese odluku – rekao je Josipović.
Govoreći o "lex Perkoviću" naglasio je važnost usklađenosti s europskim propisima.
– Hrvatska legitimno traži da bude jednaka s drugim članicama, ali ono što smo potpisali moramo poštovati, a za eventualne promjene trebamo se boriti kroz institucije EU – rekao je Josipović dodajući kako su otklonjene sve mogućnosti za sankcije te da je izmijenjeni zakon sada usklađen s europskim propisima. Rekao je kako se oko ovog problema potrošilo puno nepotrebne energije i pokazalo puno zle krvi.
Bez dramatičnih promjena
Na pitanje o tome što će se dogoditi 1. siječnja, rekao je da će zakon funkcionirati te kako se neće dogoditi ništa posebno. Dodao je da će sud odlučiti hoće li 20 osoba na tjeralici biti izručeno nakon tog datuma.
– Neki vjerojatno hoće, neki vjerojatno neće – rekao je podsjetivši da se tek oko 30-40 posto europskih uhidbenih naloga izvršava onako kako to traži zemlja koja traži izručenje.
Na pitanje podržava li promjene Ustava s ciljem ukidanja zastare za teške zločine rekao je:
– Mislim da je to nešto što poručuje dobru, moralnu poruku, ali da će unijeti neke dramatične promjene, neće.
Govoreći o turizmu, Josipović je rekao da se nismo dobro pripremili za novi vizni režim koji je stupio na snagu ulaskom u Europsku uniju, no izrazio je nadu da će već iduće godine rezultati biti bolji. Josipović je rekao da nije točno da su veleposlanici birani po političkom ključu te da su velikom većinom karijerni diplomati.
>> Orsat Miljenić: Nadam se da će izmjene Ustava proći
Za Crkvu vrijede ista pravila
Na pitanje zašto je tako dugo čekao na sastanak sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem rekao je da je Nikolić davao "nesretne i neoprezne izjave koje su izazivale animozitet".
- Bilo je dobro da smo pričekali, da su se strasti spustile. Predsjednik Nikolić je na neki način promijenio svoju retoriku. Moram reći, naravno, svi u Hrvatskoj poštujemo činjenicu da je gospodin Nikolić izabrani predsjednik i s takvi dužnim poštovanjem ćemo se i odnositi prema njemu - rekao je Josipović.
Rekao je da je naše gospodarstvo osjetno bolje nego srbijansko te da se ne bi trebali ugledati na tamošnje gospodarstvenike. Prva tema razgovora uvijek su, rekao je, nestali u Domovinskom ratu, a tu su i pitanje sukcesije, gospodarstvo, povrat srpskih izbjeglica i pitanje hrvatske manjine. Josipović je rekao da je pitanje ćirilice riješeno zakonom te da se o tome nema što razgovarati, kao ni o pitanju gašenja novosadske TV Vojvodina na hrvatskom jeziku.
- To je unutarnje pitanje Republike Srbije, hoće li imati televiziju onakvu ili ovakvu, ali nije samo pitanje Srbije pravo na korištenje jezika hrvatske manjine, i o tome će se, naravno, razgovarati - rekao je.
Komentirao je i status Katoličke crkve u Hrvatskoj.
- Ako Crkva ulazi kao institucija u političku arenu, onda za nju vrijede ista pravila kao i za druge igrače - rekao je Josipović.
Rekao je da se neće pojaviti na osnivačkoj skupštini Nacionalnog foruma Nikice Gabrića.
- Ja sam Forum podupirao kao forum, kao nešto što je nedostajalo u Hrvatskoj. Onog trenutka kad oni u ovoj ili onoj formi postanu stranka, ja ću prema njima imati isti odnos kao prema svim drugim strankama u zemlji - rekao je Josipović, dodajući kako se nada da će ga više stranaka poduprijeti na idućim predsjedničkim izborima.