Nakon više od 50 godina blokada Ljubljana dobila svoju džamiju

Nakon bezbrojnih odgoda, opstrukcija i blokada i Ljubljana je dobila islamski kulturni centar s džamijom, više od 50 godina otkako je islamska zajednica gradskim vlastima podnijela prvi zahtjev za izgradnju. Ljubljana je bila jedina prijestolnica i veći grad u okruženju bez džamije, koja je desetljećima bila neostvareni san slovenskih muslimana, njih oko 80 tisuća (od čega ih je u Ljubljani 30-ak tisuća), po brojnosti druge vjerske zajednice u Sloveniji.

“Zelena transverzala”

Muftija Nedžad Grabus naglašava kako je riječ o prijelomnici za muslimane u Sloveniji, koji napokon dobivaju prostor za molitvu i kulturno-obrazovne aktivnosti. Osim toga, kako naglašava, riječ je o jednom od najljepših islamskih kulturnih centara u cijeloj Europi. Novi centar otvorit će svoja vrata vjernicima ovih dana, a službeno će biti otvoren u lipnju. Centar, koji će moći primiti 1400 vjernika, izgrađen je u užem središtu Ljubljane, između Parmove i Kurilniške ulice. Sastoji se od šest objekata bijele boje, među kojima dominira džamija u obliku kocke s 40-metarskim minaretom, zatim umivaonice namijenjene obrednom umivanju prije molitve, predavaonice i knjižnice, učionice, sportske dvorane i restorana.

Kada je 2015. godine počela izgradnja, centar je trebao koštati 22 milijuna eura, no do danas se njegova cijena popela na čak 34 milijuna eura. Većinu tog iznosa, 28 milijuna eura, podmirili su donatori iz Katara, dva milijuna prikupljeno je od donatora iz drugih država, a četiri milijuna eura prikupili su slovenski vjernici.

Molitve će se održavati pet puta na dan, a na njih će pozivati vjernike zvučnicima, kao i na drugim džamijama. Međutim, muftija Grabus poručuje kako će se truditi “ne uznemiravati slovensku javnost”.

Slovenska desnica oštro se protivila izgradnji džamije. Iako je džamija ustavno pravo pripadnika islamske zajednice, proteklih godina i desetljeća taj je projekt okupljao “branitelje” slovenskog identiteta pred naletom “tuđinske” ideologije koja će, kako su tumačili, “deslovenizirati grčko-rimski i kršćanski identitet Ljubljane”. Ljubljanski gradski vijećnik Mihael Jarc svojedobno je pokušao organizirati referendum protiv džamije, a poznati slovenski ultranacionalist Zmago Jelinčič tvrdio je da bi izgradnjom džamije bila “zaokružena zelena transverzala od arapskih zemalja preko Balkana do Europe”, optužujući čelnike islamske zajednice da u Sloveniju žele uvesti “islamski fundamentalizam”. Jedan član Slovenske pučke stranke tvrdio je kako bi Ljubljana gradnjom džamije svjesno ili nesvjesno “poduprla širenje infrastrukture Al-Qa’ide i drugih terorističkih organizacija”.

Muftija Grabus odbacivao je takve optužbe tvrdeći kako će upravo džamija slovenskim muslimanima, koji kao europski muslimani nemaju problema s integracijom i osjećaju se Slovencima u državotvornom smislu, potvrditi da su dio slovenskog društva.

Predizborno obećanje

Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković odlučno je odbacivao inicijative za raspisivanje referenduma o džamiji, poručujući kako je riječ o “jeftinom populizmu” i tvrdeći da o vjerskim pravima manjine ne može odlučivati većina”. Janković je bio jedan od najvećih zagovornika izgradnje džamije, koja je bila i jedno od njegovih predizbornih obećanja. Janković je nesumnjivo jedan od najzaslužnijih što je džamija napokon izgrađena, a svojedobno je uplatio i osobnu donaciju od pet tisuća eura za njezinu izgradnju.