Namještaj prodaje dizajn, a ne to što je od slavonskog hrasta

Kad mi ne budu dolazili strani veleposlanici razgovarati o budućnosti hrvatske drvne industrije u smislu izvoza trupaca, tad ćemo biti sigurni da smo priču odradili kako treba. Ne treba stalno kukati država ovo, država ono.

Država može stvoriti preduvjete da se u drvnoj industriji napravi nešto bolje, osigura dovoljno sirovine za finaliste, pomognu mladi dizajneri i svi drugi koji vrijede... No vi se sami morate pokrenuti jer proizvod koji loše izgleda nećete prodati ni da je 100 puta od slavonskoga hrasta, poručio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić tvrtkama iz sektora na jučerašnjoj konferenciji Budućnost hrvatske drvne industrije u organizaciji Hrvatskih šuma, Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista.

Ne treba nam hrvatska Ikea

Na pitanje može li Hrvatska imati svoju Ikeu, Tolušić odgovara kako joj i ne treba, nego snažnija Prima, Spin Valis, Prostoria... Drvna industrija zapošljava 10% ukupno zaposlenih u RH te s 8% sudjeluje u ukupnom nacionalnom izvozu. Imamo Strategiju razvoja hrvatske drvne industrije koja nije mrtvo slovo na papiru, vrhunsku sirovinu i odlične proizvođače, educirane i školovane ljude, no naravno da ima mjesta za daljnje poboljšanje, izjavio je. Nakon što su proizvođači okupljeni pri HGK dobili odriješene ruke da sami slože Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca do 2027., čime bi se zaustavila depopulacija ruralnih prostora, a tržištu ponudili finalni proizvodi od domaće sirovine, danas će se potpisati i prvi ugovori za dodjelu drvne mase, a sve količine i potpisnici javno će se objaviti.

– U nekim segmentima je cijena drvne mase otišla gore, no za proizvođače namještaja je 25% niža. Spriječili smo šverc trupaca, a nacionalni poticaji s lanjskih 7 mil. kuna u ovoj godini narasti na 40 mil., a 2019. i na 80 mil. kuna – rekao je Tolušić.

Predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić podsjetio je da Hrvatska ima 315 milijuna kubika drvne sirovine koja će kroz njegu i obnovu narasti za dodatnih 11 milijuna kubika.

– Radimo u uvjetima čistog monopola, ali to ne znači da imamo pravo na monopolističko ponašanje u najgorem smislu. Imamo dva najveća klijenta, državu i drvoprerađivače za koje smo osigurali 53 mil. kubika drva za razdoblje od 10 godina – poručio je Jakupčić.

Renata Ojurović, načelnica resornog sektora Ministarstva poljoprivrede predstavila je Strategiju razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja 2017. – 2020., prvog nacionalnog dokumenta nakon ulaska RH u EU.

– Za bespovratne potpore sada mogu aplicirati i veliki poduzetnici, a povećan je i maksimalni iznos pojedinačnih potpora po korisniku – istaknula je te najavila i nastavak provedbe projekta razvoja novih i inovativnih proizvoda i tržišne prepoznatljivosti domaćih proizvoda i proizvođača iz 2016. Kreće i projekt nacionalne nagrade za najbolji dizajn. A baš je on apostrofiran kao jedan od najvećih nedostataka razvoja drvne industrije i njezine globalne prepoznatljivosti.

– O tome je zasad nemoguće govoriti – kazao je Feđa Vukić, profesor sa Studija dizajna zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, predstavivši dobre prakse koje su prerasle u globalno prepoznatljive brendove. Zahvaljujući strateškoj odluci Churchillove vlade 1944. da se osnuje državna agencija za industrijski dizajn, današnji Design Council, i tako pomogne i oporavku gospodarstva, u Velikoj Britaniji je tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća volumen prodaje britanskog namještaja na domaćem i stranom tržištu u prosjeku porastao 10-20%.

Primjer javno–privatnog partnerstva u SAD-u u kojem su sudjelovali MoMA iz New Yorka i Merchandise Mart iz Chicaga, rezultirao je pak povećanjem prodaje pojedinih proizvođača na domaćem za 30, a na stranom za 50%, objasnio je Vukić, naglasivši da je prepoznavanje potencijala inovacije ključno za razvoj, a isto tako, pokazalo se, i intervencije vlade. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, Vukić je kazao da svakako još ima dosta posla.

– Namještaj je primarno dio životnog stila, a industrija namještaja industrija je životnog stila – poručio je, s čime se na panelu na temu Kako razviti preradu drva u proizvodnji vrhunskog namještaja složio i Renato Radić iz Prima Grupe.

Male i velike treba povezati

– Moramo razmišljati o razvoju identiteta domaćeg namještaja. Ne treba zaboraviti da su sve strane tvrtke za proizvodnju namještaja na našem tržištu prvo izgradile brend na domaćem tržištu – rekao je on, ističući kako i RH treba zauzeti stav i ući u proces brendiranja domaćeg namještaja. Godišnje se u Europi trži namještaja u vrijednosti 100 mlrd. eura, što bi Hrvatskoj donijelo i veće zapošljavanje, razvoj ruralnih područja i veću dodanu vrijednost proizvoda.

Ni sirovina ni njezina cijena nisu od presudnog značenja za dobar proizvod koliko kvaliteta od koje se dobiva vrhunski proizvod te dizajn koji u hrvatskom namještaju ne mora biti hrvatski, kazao je pak Tomislav Knezović iz Prostorije. Za stvaranje identiteta, kao i kod talijanskog namještaja, nisu presudni domaći dizajneri.

– Razvoj nije slučajan, nego valja imati dobar i kvalitetan tim s kojim se može doći do željenog proizvoda – ističe Ivana Filipović iz Panonskog drvnog centra kompetencija.

Na panelu o financiranju drvne industrije na kojemu su sudjelovali Nikola Ključariček iz HBOR-a, Nikolina Babić iz HGK, Josip Faletar iz Spačve te Krešimir Ivančić iz Ministarstva poljoprivrede čulo se kako novca na tržištu ima dovoljno, ali trenutačno nedostaju kvalitetni projekti kojima će se on povući.

– Sada i komercijalne banke dobrim klijentima mogu ponuditi jako dobre uvjete, no mi smo razvojna banka kojoj primarni cilj nije stvaranje profita, naši su uvjeti minimalni, a naši kreditni programi na dispoziciji svima, pa tako i društvima iz drvnog sektora – istaknuo je Ključariček.

Nikolina Babić upozorava na važnost povezivanja malih i velikih poduzeća. Dodaje je kako su svi preduvjeti da drvna industrija postane perjanica hrvatskog gospodarstva tu te vjeruje da će u sljedeće četiri godine taj sektor narasti 30-ak posto. Predsjednik uprave Spačve Faletar spočitnuo je pak kako se bez obzira na Pismo razumijevanja, Spačvu i druge velike firme ograničava u nabavi sirovine samo zato što su velike te da se izrada hrastovih masivnih vrata manje vrednuje od stolica koje je lakše izraditi, a spadaju u višu kategoriju finale.