Više ljudi godišnje pogine od uboda ose nego od morskog psa, veće su šanse da vas dva puta za redom udari grom, a i još jedna poražavajuća statistika je na našoj strani. Godišnje zbog morskih pasa u prosjeku strada osmero ljudi, a ljudi, prema podacima Shark Research Instituta ubiju 100 milijuna morskih pasa. No ništa od toga ne pomaže ako se bojite da ćete u vodi dok plivate, blizu sebe ugledati peraju. Selakofibija je paničan strah od morskih pasa. Naravno, kultne Spielbergove Ralje nisu pomogle.
No što je s raljama u Jadranu? Naše more sigurno je za kupanje, ali to ne znači da kroz povijest nisu zabilježeni incidenti.
SRI vodi statistiku svih zabilježenih napada morskih pasa u svijetu u zadnjih nešto više od 150 godina. U ogromnoj tablici, Hrvatska je spomenuta 34 puta. Prvi susret koji je zabilježen u njihovoj evidenciji dogodio se u Rijeci u kolovozu 1872. O njemu nema previše podataka, osim da nitko nije ozlijeđen.
Dvije godine poslije, kod Paga je morski pas oštetio brod, no članovima posade također nije bilo ništa. Navode i datum 23. listopad 1888. kada su pet metara dugoj ženki morskog psa pronašli ljudske ostatke.
Kod Opatije poginuo je muškarac 1900., a 1907. godine, prema njihovim statistikama, dogodilo se nekoliko napada sa smrtnim ishodom. U srpnju je poginula žena kod Hvara. Mjesec poslije, kod Krka, prema podacima Shark Research Instituta, stradao je izvjesni Josef Slivovic. Isti dan, 12. kolovoza, također kod Krka poginula je, kako piše SRI, školska učiteljica, a 11. rujna stradala je još jedna žena kod Hvara.
Institut navodi još nekoliko smrtnih ishoda u Jadranu tijekom desetljeća, no za neke od njih napominju kako nema dovoljno podataka što se zaista dogodilo. Večernji list pak u tekstu od 8. rujna 1996. navodi svoju kroniku takvih napada. Kao prva žrtva spominje se Slovenka koja se 1938. kupala blizu Kraljevice. Sljedeća žrtva bila je Zagrepčanka koja je stradala 1946.
Pouzdao se zna da je zadnji zabilježeni smrtni slučaj bio Rolf Schneider. Plivao je u Lokvi Rogoznica kod Omiša 10. kolovoza 1974. kad ga je za nogu uhvatila velika bijela psina. Talijan koji se našao blizu napao je psa pokušavajući ga otjerati. Nesretnog Nijemca uspio je izvući na plažu. No Schneider je ostao bez dijela noge i umro od krvarenja.
Slučaja Damjana Peseka, tada 43-godišnjaka mnogi se još sjećaju. Slovenski ronilac 6. listopada 2008. u uvali Smokova, istočno od Stončice, na ulazu u višku valu, s prijateljima je ronio na 10-ak metara od obale. Povikao je da ga je ugrizao morski pas, prijatelji su ga povukli, a čama se napunio krvlju. Hitno su ga prebacili u ambulantu u Visu, potom helikopterom u KBC Split. Napad je bio tako strašan da je muškarcu stopalo visilo samo na jednoj arteriji.
Kako je Slobodna Dalmacija tada pisala, Slovenac je oko pasa imao privezanog gofa teškog oko pet kilograma što ga je pretvorilo u mamac. U tkivu su mu našli dva zuba morskog psa. Analiza je potvrdila da su pripadala velikoj bijeloj psini. Slovenac je napad preživio, ali je ostao doživotni invalid.
"Vrlo mali broj ljudi će imati sreću da uopće vidi nekog morskog psa uživo, posebice neku od većih vrsta. S obzirom na to da se mnogi boje morskih pasa i to posve bezrazložno jer jedino mjesto gdje su ga mogli vidjeti je bila televizija ili recimo neki akvarij, često volim kazati da je mogućnost viđenja nekog većeg morskog psa u Jadranu ravna dobitku na lutriji", rekao je svojedobno za Večernji list Alen Soldo, profesor s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Bilo je i bizarnih anegdota s morskim psima na Jadranu. "Ugrizao ga morski pas na suhom", stoji na otpusnom pismu iz bolnice u kojem je sportski ribolovac završio jer je ugrize zadobio na brodu. On i prijatelj 12. ožujka 2006., lovili su morske pse na otvorenom moru nedaleko svjetionika Blitvenica. Sve pse koje su ulovili vraćali bi u more, no jedan se zapetljao u najlon. Izvukli su ga na palubu da ga odmotaju i bace natrag u more. Malo zatim jedan je osjetio strašnu bol u nozi. Dok je krv šikljala, jurili su prema kopnu, do bolnice. Ribolovca je najviše boljelo kad su mu iz noge vadili oštre zube.