Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list, vođenom u Bruxellesu uoči njegova današnjeg dolaska u Zagreb, govori o tome kakvu poruku donosi premijeru Tihomiru Oreškoviću i otkriva da će u novom izvješću Komisije o ekonomskom nadzoru Hrvatske prevladavati ocjena o samo “ograničenom napretku” u ispunjavanju ekonomskh preporuka koje je EU dala prethodnoj hrvatskoj Vladi.
Kakvu poruku donosite u Hrvatsku?
Vidimo da je gospodarski oporavak u tijeku i očekujemo rast od 2,1 posto BDP-a i u ovoj i u sljedećoj godini, što je nešto iznad prosječnog rasta u EU (1,9 posto). Ali i dalje postoje ozbiljne makroekonomske neravnoteže koje trebaju biti riješene. I još uvijek postoje važni fiskalni izazovi, među ostalim i potreba smanjenja prekomjernog deficita. Moj posjet Hrvatskoj ima za cilj raspravu o fiskalnim i makroekonomskim izazovima s kojima je vaša zemlja suočena.
Biste li rekli da se makroekonomske neravnoteže pojačavaju illi smanjuju? I hoće li biti potrebe za pojačanjem nadzora uvođenjem korektivnog dijela procedure?
Odluka još nije donesena. Danas smo imali orijentacijsku raspravu na kolegiju povjerenika i konačne odluke bit će donesene u sljedećih par tjedana. Izvješća o pojedinim zemljama bit će objavljena u petak ujutro, a odluke o procedurama ispravljanja makroekonomskih neravnoteža bit će u sljedećih nekoliko tjedana. Ne mogu javno komentirati te odluke prije no što se donesu.
Kakva će biti ocjena Komisije u pogledu napretka koji je Hrvatska postigla u ispunjavanju specifičnih ekonomskih preporuka EU od prošle godine?
U većini slučajeva postignut je ograničen napredak u ispunjavanju preporuka. Nešto veći je napredak postignut u području jačanja predstečajnog i stečajnog okvira (šesta preporuka EU, op.a.), ali točna ocjena bit će napisana u izvješću koje objavljujemo u petak.
Lani je u takvom izvješću Komisija navela da je Hrvatska postigla samo ograničen napredak u ispunjavanju 5 od 8 preporuka. Potom je EU dala Hrvatskoj 6 novih preporuka. Dakle, i tih 6 je Hrvatska ispunila samo ograničeno?
Konačnu ocjenu dat će izvješće, ali da, općenito sve upućuje na to da je ostvaren ograničen napredak.
Novi premijer Orešković bio je ovdje u Komisiji i upoznao predsjednika Junckera prošli tjedan. Kakav je dojam ostavio i na što bi, po vašem mišljenju, njegova vlada trebala biti usredotočena?
To je nova vlada i prerano je da izvlačimo zaključke. Želimo joj puno uspjeha u radu. Moj je savjet da se usredotoči na ispunjavanje specifičnih preporuka jer vjerujem da one ukazuju na ključne makroekonomske i socijalno-političke izazove s kojima je Hrvatska suočena. I da korigira prekomjeran deficit u zadanom roku.
Hrvatska je uspjela smanjiti deficit u 2015., ali ne toliko koliko je bio zadani cilj Komisije u sklopu procedure prekomjernog deficita. Hoće li Komisija kritizirati Hrvatsku zbog toga?
Naša preliminarna ocjena zaista pokazuje da Hrvatska nije ispunila fiskalni cilj za prošlu godinu, tj. nije smanjila proračunski manjak ispod 3,5 posto BDP-a. Naša zimska prognoza procjenjuje da će taj manjak biti 4,2 posto. I dalje primamo nove podatke, možda će deficit biti i manji od 4,2, ali sve ukazuje na to da će biti veći od 3,5 posto. U tom slučaju cilj neće biti ispunjen, što također vrijedi i za ovu godinu jer ove godine Hrvatska mora spustiti proračunski manjak ispod 3 posto.
Koje će biti posljedice neispunjenja tog cilja?
Prvo gledamo jesu li nominalni ciljevi ispunjeni. Naša trenutna ocjena je da u slučaju Hrvatske u 2015. godini to nije slučaj. Sljedeće pitanje je je li zemlja učinila dovoljan fiskalni napor da ispuni cilj. Npr. je li zemlja poduzela sve potrebne mjere, ali je gospodarska situacija bila gora od očekivane. Postoje neki elementi koji na to ukazuju jer inflacija je niža nego to se očekivalo kad je procedura prekomjernog deficita pokrenuta. Lani je čak zabilježena blaga deflacija. Dakle, sljedeći korak je ocjena je li zemlja poduzela učinkovitu akciju. Ako je to slučaj, onda nema potrebe za podizanjem stupnja procedure prekomjernog defcita. Ali u ovom trenutku ne procjenjujemo sve to. Prvo u travnju moramo od Eurostata dobiti verificirane podatke, pa tek onda možemo donositi odluke. Doći ćemo na tu temu na proljeće, vjerojatno u svibnju.
Smatrate li da je prethodna Vlada mogla učiniti više? Smanjila je deficit, ali ne toliko koliko joj je EU zadala, i izvukla je Hrvatsku iz recesije, no je li mogla učiniti više u smislu strukturnih reformi?
Ako naša procjena za prošlu godinu pokaže da je postignut samo ograničen napredak u ispunjavanju preporuka, a rekao bih da je slika manje-više takva, onda čovjek naravno može reći reći da je očekivao veći napredak. Ali treba reći da Hrvatska nije specifična po tome. Postoji nekoliko zemalja koje su imale samo ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka. To nije problem koji ima samo Hvratska, nego više zemalja članica.
Očekujete li od nove vlade da učini više? Posebno sad kad postoji gospodarski rast i kad je manji napor potreban za smanjenje deficita?
Hrvatska ranjivost koju i dalje naglašavamo je visok i još uvijek rastući javni dug. On je blisko povezan s pitanjem smanjenja proračunskog deficita.
Ako Vlada ne učini ništa ili ne učini dovoljno, postoji li strah da Hrvatska može postati nova Grčka?
Ne bih previše dramatizirao situaciiju. Da, istina je da Hrvatska ima prekomjeran deficit i da ima ozbiljne makroekonomske neravnoteže. Ali postoje značajne razlike. Procjena hrvatskog javnog duga u 2016. je 87 posto BDP-a, što je zasigurno više od ograničenja od 60 posto, ali također puno niže nego u Grčkoj, gdje je oko 180 posto BDP-a, ili Portugala, gdje je oko 130 posto BDP-a, ili Italije… Ne bih puno paralela povlačio s Grčkom. Ali postoje ekonomski izazovi koje treba riješavati.
Ali, hrvatski javni dug jest najveći među zemljama članicama EU iz srednje i istočne Europe.
Da, vidimo da postoje ozbiljne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj. Javni dug je jedno, također postoji i visok privatni dug, vrlo visok udio nenaplativih kredita, visoka i tek postupno smanjujuća nezaposlenost… Dakle, niz je razloga za zabrrinutost. Ali treba imati zdravu percepciju i jasan akcijski plan, i ne treba pretjerano dramatizirati.
Kako ocjenjujete hrvatski zakon o konverziji kredita u švicarskim francima, koji Komisija analizira i, kako neslužbeno čujemo, sprema se ocijeniti da je taj zakon u suprotnosti s jednom od ekonomskih preporuka EU?
Komisija je doista izrazila određenu zabrinutost u pogledu vrlo širokog raspona tog zakona koji omogućuje retroaktivnu konverziju kredita u švicarskim francima. Iako shvaćamo da je nužno zaštititi najranjivije potrošače, važno je da takve mjere budu proporcionalne.
prosla vlada je bila nesposobna I nije znala upravljati drzavom na celu vlade je bio nesposobni Milanovic zamislite predsjednik vlade a supruga mu lijecnica mjesecno su zaradivali oko 40000kuna I nisu sposobni da kupe sebi auto a nemaju ni stednju neznam jeli prijavio sa ima bicikl naveo je da je prodo stan.gdje su mu novci? nesto je tu sumnjivo.jeli novce mozda potrosio na nedozvoljene stimulanse? ritalin? mozda kojain? ko ce znati?