Domaće dioničko tržište još se nije oporavilo od pada burze s kraja 2008. godine kad je isparilo na desetke milijardi kuna tadašnje vrijednosti hrvatskih kompanija. Zagrebačka burza te se godine slomila u naletu globalne krize koja je krenula iz Amerike i tamo je davno zaboravljena, ali mala Hrvatska i danas liječi rane zadobivene u prethodnom desetljeću.
Bilo je to razdoblje brzih i lakih zarada, kreditne euforije, divljanja cijena nekretnina i dionica, na što je utjecaj imala i država prodajom dionica Ine i Hrvatskog telekoma uoči parlamentarnih izbora. Tko se uključio u IPO, uglavnom je dobro zaradio, no rast tih dviju dionica povukao je i druge koje nisu imale uporišta u poslovanju, zbog čega je i došlo do velikog loma. Novca ima više nego ikada, no svejedno i dandanas svi s oprezom pristupaju tržištu kapitala i masovnom dioničarstvu jer se boje novih gubitaka.
Hanfa kao državni regulator tržišta usluga, pa i burzi, osjeća kronični nedostatak “robe” za trgovanje, zbog čega predlaže novi IPO. Država može oživjeti tržište kapitala prodajom dionica tvrtki u državnom vlasništvu. Jedno vrijeme mislilo se da će prvi na redu biti HEP, no šef Hanfe Ante Žigman predlaže da led probije manja Hrvatska pošta. Ta tvrtka nije zlatna koka kao što su bili Ina i Telekom, no zanimljiva je i važna jer je stabilizirala poslovanje, izdržala nalet konkurencije i našla tržištu nišu u eri interneta i brzih komunikacija.
Prihvati li Vlada prijedlog Hanfe, cijeli će taj postupak morati dobro razraditi kako bi dobila podršku građana, s cijenom koja će biti tako postavljena da ne ugrozi javni interes, a da opet svima koji će se odlučiti na kupnju osigura određenu zaradu kada dionice dospiju na burzu. Uvijek je nezgodno kad se takve prodaje tempiraju za kraj mandata. Javna poduzeća bila su i ostala poligoni za stranačko uhljebljivanje, pa malo više kontrole nad njihovim poslovanjem i transparentnosti koja se može dobiti prodajom manjinskog udjela neće biti naodmet. No jednom prodane dionice brzo će promijeniti vlasnika i u tvrtku uvesti potencijalnog strateškog partnera.
problem našeg tržišta je to da se toleriraju svakojake transakcije