Austrija i Slovenija zemlje su s najmanje izraženim ekonomskim nejednakostima u svijetu, Hrvatska je u europskom prosjeku, a raslojavanje po bogatstvu najprisutnije je u Brazilu i Južnoafričkoj Republici.
Nije to zavist
Imovina 85 najbogatijih ljudi na svijetu jednaka je imovini polovice svjetskog stanovništva, njih 3,5 milijardi, čulo se jučer na konferenciji UNDP-a i Ekonomskog instituta o nejednakostima u regiji na kojoj je glavni gost najpoznatiji srpski ekonomist Branko Milanović, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za dohodovne nejednakosti koji godinama živi i radi u SAD-u. Nakon uvodnog izlaganja, Milanović je odgovarao i na pitanja novinara. Na temelju današnjeg BDP-a zemalja nastalih raspadom SFRJ i njihova BDP-a prije 25 godina kao jugoslavenskih republika, Milanović je pokazao da je jedino Crna Gora ostvarila napredak, Srbija je pala, a Hrvatska nije u četvrt stoljeća uspjela smanjiti zaostajanje za Slovenijom, nekad najrazvijenijom jugoslavenskom republikom.
– Sve države s ovog područja imaju slične probleme, visok deficit platne bilance, veliku stopu nezaposlenosti, nizak angažman radne snage i velike doznake. To su karakteristike ovog prostora neovisno o društvenom uređenju – istaknuo je Milanović. U odnosu na razdoblje socijalizma, nejednakosti su se povećale za 20 posto, i premda po ekonomskom raslojavanju Hrvatska ne odskače od srednjih vrijednosti u Europi i zapravo je blizu vodećih zemalja, ljudima se razlike čine većima nego što jesu. Ne muči ljude zavist zbog toga što neki imaju, nego postavljaju pitanje pravednosti kako su došli do imetka. Ekonomska je kriza nakon 2008. društvene nejednakosti još povećala, u početku su najbogatiji najviše izgubili, ali s vremenom su oni izgubljeno vratili, a trošak krize prebacio se na srednji sloj – ističe Milanović.
Tri su ključna faktora koji utječu na povećanje nejednakosti, a to su tehnologija, globalizacija i političke odluke. Raslojavanje će se zbog njih povećavati i u budućnosti jer je na prva dva faktora teško djelovati, redistribucija se može provesti samo putem političkih odluka, no to je pitanje volje i dometa da se porezima utječe na raspodjelu bogatstva, što je predlagao francuski ekonomist Piketty. Tehnološki progres, primjerice, favorizira dvije skupine, vlasnike kapitala i obrazovane.
Apsorbiranje migranata
Milanović pojašnjava da postoje nejednakosti koje pozitivno pridonose ekonomskom rastu, ako se razlike u bogatstvu povećavaju na temelju nečijeg rada, obrazovanja ili sreće onda su to dobre nejednakosti. Loše je kad se raslojavanje temelji na nasljedstvu, i Pikety je dobro taj problem iznio na stol, predlažući veće oporezivanje kapitala.
Efekti dolaska izbjeglica u Europu mogli bi se tek za nekoliko godina vidjeti i kroz podatke o ekonomskoj nejednakosti, no oni će nesumnjivo imati značajnijeg utjecaja na ekonomske nejednakosti. – Veoma je teško apsorbirati brojne migrante u kratkom roku. Zagovornik sam slobodnijeg kretanja radne snage, kao i migracija, ali ovdje se ne radi o protoku radne snage, već o valovima migranata koje Europa teško apsorbira – istaknuo je Milanović.
Za razliku od Pikettyja koji predlaže oporezivanje nasljedstva, Milanović smatra da bi se nejednakosti mogle smanjiti širenjem kruga ljudi koji stječu kapital, nešto poput narodnog kapitalizma koji je na početku mandata spominjala Margaret Thatcher. – Kapital je nejednako raspoređen i trebalo bi raditi na izjednačavanju vlasništva, participaciji srednje klase u dionicama, davanju poreznih olakšica tvrtkama koje njeguju radničko dioničarstvo i slično – kazao je Milanović.
>>Berlinski zid pao je samo za neke: Sedam država danas imaju manji BDP nego 1990.
>>Nepravedna kriza: Bogatašima uzela 2, a ostalim građanima 15%
au, i srbi imaju svoga milanovića, samo on njih još nije upropastio