Naš je interes europska Srbija i trebamo joj pomoći u tom procesu

Predsjednik Sabora Josip Leko u javnim nastupima u pravilu ostavlja dojam suzdržanog političara. Dojam, koji je u velikoj mjeri uvjetovan činjenicom da su nove generacije političara daleko izravnije i nepromišljenije u izjavama, potpuno je suprotan Lekinim političkim stavovima i namjerama koje nam je otkrio. Šef Sabora bi, za razliku od predsjednika svoje stranke, odmah krenuo u reforme, suspendirao bi dužnosnike pod kaznenim progonom, i jedan je od rijetkih predstavnika vlasti koji vodi dijalog s braniteljima.

::Kakav je odnos snaga u Saboru? Glasovanje i rasprava o Zakonu o regionalnom razvoju i Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, potom o proračunu pokazuju da ne možete računati ni na sve ruke SDP-ovaca.

Parlamentarna demokracija funkcionira kao stalno natjecanje i dijalog većine i manjine. Većina ima odgovornost provođenja obećane politike. Sabor danas ima koaliciju koja je od početka mandata definirana koalicijskim sporazumom i planovima i programima koalicije. U svakom mandatu dolazi do odstupanja od programa zbog novih okolnosti i novih planova ili ciljeva koji se žele postići. Mislim da je u Hrvatskoj vrlo važno promijeniti razvojnu koncepciju jer je dosadašnja koncepcija hrvatskog gospodarstva potrošena i promašena, budući da se temelji na tuđoj akumulaciji i tuđim financijskim sredstvima i na zaduživanju. Ta sredstva nisu ulagana u razvoj onih gospodarskih grana koje bi mogle biti konkurentne na stranim tržištima, niti su iskorištene zbog komparativnih prednosti Hrvatske bilo da se radi o geografskom položaju, čistom moru ili očuvanom zemljištu kao i klimatskim uvjetima. Vlada je započela procese gospodarskih promjena, ali u teškoj ekonomskoj krizi je teško očekivati pozitivne rezultate u jednom mandatu. Koalicija će nakon usvajanja državnog proračuna ostati stabilna, posebno ako je proračun za 2015. godinu realno planiran.

::Gradski odbor SDP-a Rijeka tražio je od svojih zastupnika da ne glasuju za spomenute zakone, a Vojko Obersnel otvoreno kritizira poreznu politiku Vlade. Jesu li to novi problemi u SDP-u ili se samo lokalni SDP-ovci ne žele zamjeriti svojim biračima?

Teško mogu ocjenjivati što je bio motiv naših kolega u Gradskom odboru u Rijeci, ili u županijskim tijelima, osim da je riječ o interesu i pitanju jesu li pogođeni tim propisima. Vlada je za svoje prijedloge dobila podršku svih zastupnika Kluba SDP-a, i to bez iznimke.

::Postoji li tema oko koje bi bilo moguće postići konsenzus političkih stranaka, smatrate li da je on potreban, i koja bi to bila pitanja oko kojih bi se HDZ i SDP trebali dogovarati?

Načelno, višestranački parlamentarni sustav uvijek ne podrazumijeva traženje konsenzusa. Pametne politike da bi bile uspješne i u interesu građana bave se svakodnevno razvojnim pitanjima i životnim potrebama građana, a konsenzus se traži o pitanjima na kojima će se Hrvatska razvijati jer se razvojna politika planira dugoročno i ne može se mijenjati za svaki mandat. S HDZ-om, nažalost, nismo razvili standarde niti tijela međustranačkog dijaloga i traženja najboljih rješenja osim saborskih rasprava i odlučivanja.

::Jeste li vi osobno pokušali otvoriti dijalog s HDZ-om?

Uloga predsjednika Sabora nije vođenje razgovora i dogovora između klubova zastupnika. Predsjednik Sabora potiče na dogovaranje i sporazumijevanje unutar Sabora jer potiče raspravu u odborima, u klubovima i parlamentu. Razgovore između klubova vode njihovi predstavnici. Kad bismo analizirali glasovanja, uočili bismo da su klubovi često komunicirali, te da su glasovali usklađeno. Želio bih da je to češće, ali je to razina odgovornosti stranačkih klubova.

::Dva predsjednička kandidata u svom programu imaju ustavne promjene. A što je s onima koje su u saborskoj proceduri?

U dnevnom redu Hrvatskoga sabora nalazi se utvrđen Prijedlog izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske i to je dokaz da ima potrebe za promjenu Ustava. Posebno su nedovoljno ustavno uređena pitanja referendumske problematike, nezastarijevanja teških kaznenih djela ubojstva, regionalnog razvoja ali i drugih pitanja pa i iz područja izbornog zakonodavstva. Sve su to teme koje mogu pridonijeti demokratizaciji hrvatskog društva i većoj odgovornosti institucija ali i pojedinaca u institucijama bilo da se radi o zakonodavnoj, izvršnoj ili sudbenoj vlasti. Neke ustavne promjene ojačale bi demokratska načela vladavine prava i podigle ugled pravnoj državi, a time bismo ojačali privlačnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Predsjednik Republike ima ustavnu mogućnost predlagati ustavne promjene.

::Proizlazi da podržavate predizborni program ustavnih promjena predsjednika Ive Josipovića. No, ako je tako, onda ispada da proturječite predsjedniku svoje stranke Zoranu Milanoviću koji se nedavno izjasnio protiv izmjena Ustava.

O ovoj temi ne govorim s pozicije da nekome dajem potporu, niti predsjedniku, niti premijeru, niti sudjelujem u arbitriranju. Samo konstatiram da u dnevnom redu Sabora postoji Prijedlog izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske. A i dok nije bilo tog prijedloga, znao sam kao predsjednik Sabora da je ustavni Zakon o provedbi Ustava naložio da se uredi pitanje referenduma. Svi politički akteri utvrđuju da referendumska problematika nije riješena ni blizu potrebama hrvatskog političkog sustava. Nije regulirano pitanje za državne referendume, kao ni pitanje referenduma za lokalne i regionalne jedinice. To zahtijeva izmjenu i dopunu Ustava, a potrebno je urediti i nezastarijevanje zločina.

::Što će biti s izbornim zakonodavstvom?

Gotovo unisono sve političke stranke u Saboru, pa i civilne udruge i građani, zahtijevaju da se izborno zakonodavstvo promijeni tako da građani imaju veći utjecaj u odlučivanju tko će ih zastupati u zakonodavnoj, ali i u izvršnoj vlasti. Očito da su građani nezadovoljni stranačkim politikama i unutarstranačkim demokratskim stanjem koje se prenosi u državne i društvene institucije, a mislim da to stanje nije u skladu s potrebama hrvatskog društva. Kao predsjednik Sabora, pozvao sam sve klubove zastupnika unutar Sabora i sve zastupnike da u parlamentarnom dogovoru pronađu rješenja vezana uz izborno zakonodavstvo koja će osigurati veći utjecaj građana na izbor zastupnika. Usuglašavanje još traju.

::Jasno je da u 2015. kao predizbornoj godini neće biti reformi. Slijede li velike promjene nakon idućih parlamentarnih izbora?

Ne bi trebalo kalkulirati. Zalažem se za odgovornu politiku bez obzira na to je li prva ili zadnja godina mandata. To je politika koja vodi brigu o životnim interesima građana i jedino se u tome razlikuje dobra i loša politika. Ona koja vodi brigu o životnim potrebama građana je dobra, i sigurno donosi prednost u izbornoj utakmici. Kada govorimo o tome što će biti u idućem razdoblju onda treba reći da je politički općeprihvaćeno stajalište da Hrvatska mora inzistirati na određivanju strateških politika i na tome tražiti politički konsenzus.

::Znači, vi biste odmah krenuli u reforme?

Da, odmah.

::Proizlazi da vas ne slušaju previše u vašoj koaliciji.

Nisam opterećen time da li me se sluša. Nastojim govoriti politički vjerodostojno.

::S čime bi se konkretno moralo bez odlaganja startati?

Već smo spominjali strateške investicije. Morali bismo imati prioritete i znati koje su to oblasti koje ćemo razvijati. Kao mala zemlja, ne možemo sve razvijati i u svemu biti konkurentni. Moramo naći područja u kojima ćemo biti relevantni na europskom, a možda i svjetskom tržištu.

::Ove ste godine puno putovali, a na neka putovanja, kao u Kinu, pratili su vas i gospodarstvenici. Koliko možete s pozicije predsjednika Sabora utjecati na gospodarske procese?

Naravno da moja pozicija nije vođenje gospodarske politike Vlade. Vladu podupirem kao dio parlamentarne većine. Kada spominjete put u Narodnu Republiku Kinu, Republiku Koreju i Katar, inzistirao sam i, srećom, dobio priliku da u prijateljski državni posjet s delegacijom putuju i gospodarstvenici. Službeni posjeti tako su bili usmjereni više na otvaranje mogućnosti za razvoj ekonomske suradnje i mogućnosti investicija u gospodarstvo Hrvatske. Gospodarstvenici koji su bili na tim putovanjima izrazili su zadovoljstvo takvom koncepcijom posjeta, ali i rezultatima tih posjeta. Sabor aktivno sudjeluje i u regionalnim inicijativama kao što su, primjerice, SEECP, Dunavska strategija, Parlamentarna unija za Mediteran.

::Je li se za boravka u Kini razgovaralo o konferenciji koja će se uskoro održati u Beogradu?

Ne. Kineski domaćini govorili su o svojem projektu Kina plus 16 u koji je uključena i Hrvatska. Naravno da smo zainteresirani za taj projekt, tim prije što imamo dobre političke odnose. Nadam se da će Kina i naša Vlada naći mogućnosti da razgovaraju i o tom projektu bez obzira na odluku premijera da ne ide u Beograd.

::Je li to dobar potez premijera Milanovića, ili bi mogao nanijeti više štete nego koristi?

Rekao bih da je Vlada dobro ocijenila i nadam se da je prijateljima u Kini obrazložila svoje razloge neprisustvovanja.

::Kako komentirate puštanje Vojislava Šešelja iz haaškog pritvora, te je li Vlada, pogotovu Ministarstvo vanjskih poslova, na vrijeme i na pravi način reagirala na taj potez Haaškog suda i benevolentnost srpske vlade?

Mene, a nadam se ni Hrvatsku, ne zanima Šešelj kao pojedinac. Zanima nas politika naše susjedne zemlje koja želi biti članica EU. Bitna je njihova reakcija na stajališta Šešelja. Zato je vrlo važno da naša reakcija nije bila samo na Šešelja. Dobro je da smo mi svoju politiku zadržali. Naš interes je europska Srbija i trebamo joj pomoći u tom procesu. U tome nema ništa sporno i trebamo se voditi interesima naše zemlje i naroda. To ne znači popuštati, nego biti principijelan. Principijelnost smo, smatram, pokazali jer tražimo europske standarde.

::Dok Europski parlament jača, čini se da Sabor postaje sve slabiji. Zašto je tako?

Ne slažem se s tom tezom. Koji su vam argumenti za nju?

::Sabor ne može utjecati na politiku vlade i već se godinama, i puno prije mandata ove vlade, Sabor doživljava kao glasački stroj.

I dalje se ne slažem s tim. Sabor je odlučivao bez pritiska. Kada bismo opet analizirali koliko je odluka doneseno jednoglasno, ili većinom koja premašuje potrebnu, vidjeli biste da su zastupnici odlučivali vlastitom glavom. Naravno da demokratski razvoj nije završen u Hrvatskoj i da treba jačati sve institucije, ali se ne može govoriti da Sabor nije ostvario svoju ustavnu ulogu ili da mu je netko nešto nametnuo. To nije prihvatljivo, niti za to ima argumenata.

::Kako ocjenjujete kvalitetu rada Sabora? Često kamere snime prazne klupe kada su na dnevnom redu važne teme, a Aktualni sat nerijetko izgleda kao kazališna predstava?

Pitanju se može pristupiti dvojako. Kako i kakve Sabor donosi zakone i kakav ostavlja dojam na građane. Aktualni sat je jedna od ustavnih zadaća Sabora RH i najdinamičniji dio u procesu rada jer je to kontrola rada Vlade pred javnošću. Održava se najmanje četiri puta godišnje, što je u skladu s prosjekom u Europskoj uniji.

::Kakav je vaš stav prema zastupnicima protiv kojih se vode kazneni postupci?

Mislim da treba promijeniti izborno zakonodavstvo pa čak i u Ustavu utvrditi da se suspendiraju s funkcije ne samo saborski zastupnici nego i predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti kad sud prihvati optužnicu. Posebno bih naglasio da su zastupnici u ovom mandatu koji su izgubili zastupnički imunitet obnašali dužnost u izvršnoj vlasti lokalnih ili regionalnih jedinica samouprave. To upućuje na to da bi trebalo utvrditi nespojivost funkcije saborskog zastupnika i izvršne funkcije u lokalnoj ili regionalnoj zajednici. Mislim da Sabor treba uspostaviti etičke standarde te da je kodeks ponašanja zastupnika važno pitanje i uskoro ću inicirati njegovo donošenje.

::Kako je u SDP-u? Jesu li bolji odnosi unutar stranke, kakvi su s premijerom Milanovićem, a kakvi s bivšim članovima?

Odnosi s premijerom su korektni, a u stranci uobičajeni. Proces demokratizacije stranaka nije dovršen te se često odnosi u strankama prenose u institucije države i društva. Nemam problema u komunikaciji s bivšim članovima SDP-a jer nije riječ o osobnim odnosima nego o političkim stavovima.

::A što kažete na pad rejtinga SDP-a?

O rejtingu ne bih vodio brigu. Važnije je raditi u interesu budućnosti građana Hrvatske.

::Je li u predizbornoj strategiji SDP-a koaliranje s ORaH-om?

Koalicije su poželjne. A koaliranje s ORaH-om – zašto ne.

::Kada su branitelji počeli prosvjedovati pred resornim ministarstvom, otišli ste do njih, a navodno i sada komunicirate. Što mislite o njihovu prosvjedu?

Hrvatski branitelji zaslužuju posebnu pažnju hrvatskih institucija zbog doprinosa koji su dali u obrambenom Domovinskom ratu. Domovinski rat je u temeljima hrvatske države, donio je samostalnost, slobodu, demokratski sustav i demokratske vrijednosti, a vrijednost antifašizma je također sastavni dio demokratskih vrijednosti. Posjetio sam branitelje na Savskoj cesti i pozvao ih na okrugli stol u Sabor i žao mi je što na tom okruglom stolu nisu otvorene teme o problemima braniteljske populacije. Sabor Republike Hrvatske je uvijek otvoren za sve građane, a pogotovo za hrvatske branitelje jer zaslužuju suptilniji pristup. U Saboru je održana već jedna sjednica Odbora za ratne veterane, a u petak i druga sjednica Odbora na kojoj su branitelji iznijeli svoje probleme i prijedloge.

:: Što mislite o zahtjevu branitelja da se zakon koji definira njihova prava donosi dvotrećinskom većinom?

Ne znam, a to sam im i rekao, što im taj prijedlog donosi. Mislim da je loš s pravnog stajališta, a u razgovoru sam im to i pojasnio. Njime bi se betonirala sadašnja situacija, a vjerujem da će Hrvatska napredovati demokratski i ekonomski, a branitelji će, što zaslužuju, imati još bolju poziciju u društvu.

::Premijer Zoran Milanović je javno rekao da bi SDP na praznome mjestu trinaestog ustavnog suca želio vidjeti bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Međutim, ne pokreće se izborna procedura. Kada će?

Mislim da najprije treba početi voditi razgovore unutar parlamenta, postići dogovor, a onda odlučiti o pokretanju procedure.

>>Obersnel: 'Recite da lokalna samouprava ne treba, mi ćemo svime upravljati iz Zagreba'