Belgija, u kojoj je donji dom federalnog parlamenta preksinoć odobrio ugovor o pristupanju Hrvatske EU, ima toliko puno različitih parlamenata koji moraju provesti proceduru ratifikacije da je prava šteta da nema i jedan slovenski.
Možda bi i taj nepostojeći parlament slovenske jezične zajednice u Belgiji bio brži u ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora od Državnog zbora u Ljubljani, baš kao što je i postojeći parlament njemačke jezične zajednice u Belgiji brže ratificirao hrvatski ugovor nego Bundestag u Berlinu.
Flamanci spojili institucije
Mačke imaju devet života, Zvonko Bogdan osam tamburaša, Snjeguljica sedam patuljaka, a Belgija – šest parlamenata. Tri su regije u Belgiji: Flandrija, Valonija i regija glavnog grada Bruxellesa. I još k tome tri jezične zajednice: flamanska, francuska i njemačka. Sve su to federalne jedinice koje imaju svoje institucije, no Flamanci su spojili institucije svoje regije i svoje jezične zajednice pa imaju jedan parlament i jednu vladu. Valonija ima svoj parlament, regija Bruxelles svoj, frankofonska zajednica svoj, njemačka jezična zajednica svoj parlament. Šest parlamenata i nijedan nije podčinjen drugome, nijedan manje važan kad je riječ o ratifikaciji međunarodnih ugovora. Dosad su hrvatski pristupni ugovor s EU ratificirali federalni parlament i njemački parlament u gradu Eupenu. Parlament Valonije raspravlja o njemu 30. siječnja, a parlament Flandrije 19. veljače.
Isti ljudi ovdje i ondje
Kad smo nazvali parlament regije Bruxelles da provjerimo kad oni planiraju pripustiti Hrvatsku u EU, dobili smo odgovor koji nam je još više zakomplicirao sliku.
– Jedna naša skupština već je ratificirala, a druga skupština raspravlja o tome sredinom veljače. Znate, mi imamo dvije skupštine. Jednu koja vodi poslove koji imaju veze s regijom, a drugu koja vodi poslove koji imaju veze sa zajednicom. Isti ljudi sjede i ovdje i ondje, samo su formalno to dvije skupštine unutar jednog parlamenta – objasnila nam je gospođa zadužena za odnose s javnošću.
Da Bruxelles nije sada glavni grad EU - što je postao nakon što je general De Gaulle istjerao NATO iz Pariza - Belgija bi nalikovala Bosni i Hercegovini. Razlika je samo u tome što su u Bosni i Hercegovini uvjereni da bez ovakve strukture ne bi bili "ravnopravni ", a privredni razvoj ih ne zanima, dok se u Belgiji radi o čistom kapricu lokalnih struktura koje se bore oko upotrebe jezika i slično, a koje se takvim poslovima "krštavanja jarića" mogu baviti, jer im je privreda i životni standard osiguran.