Konačna odredba Hrvatske da se ukine obveza služenja vojnog roka, što je nakon brojnih rasprava uvršteno i u Vojnu strategiju i strategiju obrane kao cilj, rješenje je koje će operacionalizaciju pričekati barem dvije godine.
Prva obavijest o mogućnosti ukidanja obveznog vojnog roka pojavila se prošle godine - i to datirana s početkom 2002. - te je bila naznačena u jednom od prvih oblika prijedloga novoga zakona o obrani. Taj je datum, objasnio je ministar obrane, bio stavljen tek toliko da zadovolji administrativne norme i da prijedlog može krenuti u čitanje. No, takva se, nedvojbeno nespretna, formulacija više puta spominjala kao posve dogovorenom. Prema ocjenama vojnih stručnjaka, obvezni vojni rok ne može se ukinuti sve dok se Hrvatska vojska ne definira. Zakonom o obrani određeno je da će vojna sila brojiti 22.000 vojnika, no otvorena su pitanja njezine profesionalizacije te vojno-administrativna podjela zemlje i broj gardijskih brigada. Tek kada se precizno bude znao broj gardista i profesionalnih vojnika, moći će se razmišljati o praktičnoj provedbi ideje o ukidanju vojnog roka.
Predvojnička obuka u obvezno školovanje?
Vojska bez ročnika nije model koji imaju vojske zapadnih zemalja, posebno ne članice NATO-a i Partnerstva za mir. U njihovu je školstvu, a za što postoji inicijativa u dijelu naših vojnih krugova, nezamislivo uvrštavanje predvojničke obuke u obvezno školovanje. Štoviše, takva je ideja s naše strane među stranim vojnim predstavnicima dočekana sa zgražanjem, a ona bi nam na putu prema zapadnim sigurnosnim asocijacijama mogla donijeti negativne ocjene.
Obvezni vojni rok u svim je europskim zemljama, koje su s praksom civilnog služenja počele puno ranije, bitno dulji no u Hrvatskoj. U nas vojni rok pod oružjem traje šest mjeseci, civilni devet. U naših susjeda Talijana novaci služe vojni rok 10 mjeseci, a toliko traje i civilni. Mladi Mađari pod oružjem moraju provesti devet mjeseci, a izaberu li civilno služenje - čak 15. Austrijanci nemaju razvijenu mogućnost civilnog služenja vojnog roka, no zato se vojnim obveznicima nude dvije mogućnosti: provesti osam mjeseci u aktivnoj spremi - nekoj vrsti pričuve za koju moraju proći osnovnu obuku, ili šest mjeseci u Nacionalnoj gardi, gdje stječu više vojnih znanja, a u slučaju potrebe mogu biti pozvani u borbene postrojbe. Nijemci mogu izabrati bilo 11 mjeseci u civilnoj službi, bilo devet mjeseci pod oružjem.
Budući časnici - mladi i školovani
Slovenci polaze sedmotjedno osposobljavanje kako bi idućih devet proveli u specijalističkoj obuci, a posljednjih osam u rodu vojske za koju su se specijalizirali. Francuzi su početkom prošle godine posve ukinuli obvezu vojnog roka te profesionalizirali vojsku i vojničko zvanje kao zanimanje. Do tada je vojni rok od deset mjeseci bio obvezan, a civilno služenje trajalo je dvostruko dulje. Najdulji vojni rok među europskim zemljama ima Grčka. Civilno služenje ondje ne postoji, a vojni rok traje od 18 do 21 mjeseca, ovisno o rodu vojske.
Dakle, Hrvatska ne planira žuriti s ukidanjem vojnog roka, no prijelazno rješenje koje bi se moglo očekivati već iduće godine jest prijam novih vojnika. Riječ je o mladim ljudima iznimne psihofizičke spremnosti u dobi do 20 godina koji žele odabrati vojni poziv kao zanimanje. Osim što bi se njihovim ulaskom u sustav pomladila - općenito gledano - stara vojska, otvorila bi se prilika da se školuju u vojnome sustavu te da se tako dobiju mladi, školovani vojnici i budući časnici.
Tanja Božić