Naše banke neće kreditirati državu, po novac idite van

Novi šef Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović najavio je da će poslovne banke smanjiti, a moguće na neko vrijeme i obustaviti svoje kreditne linije državi jer su došli do "nekog oblika limita koji je više teško prekoračiti". U bankarskim se krugovima dugo priča da strani vlasnici banaka pritišću na svoje uprave u Hrvatskoj da smanje plasmane državi, a Adrović je prvi visokopozicionirani bankar koji je to službeno i potvrdio. Uoči krize 2008., u imovini banaka bilo je samo 9 posto plasmana državi, a na kraju trećeg kvartala 2015. udio kredita i državnih papira u imovini banaka skočio je na 24 posto! Adrović je spomenuo da za banku koja ima 25 posto svoje imovine uložene u državu 'povećanje toga udjela više nema nikakvog smisla'. U prijevodu, banke se žele zaštititi od mogućih gubitaka dođe li država u situaciju da ne može vraćati dugove, a Hrvatsku se sve češće gleda u tom svjetlu. Nova hrvatska vlada i njezin ministar financija pozvani su da sve nove deficite financiraju isključivo na međunarodnom tržištu jer ih banke više ne mogu pratiti, što za sobom povlači niz pozitivnih, ali i negativnih posljedica.

Dobra je strana to što će kapital koji su dosad bez puno truda i razmišljanja davale državi banke morati ipak plasirati u gospodarstvo. Privatni je sektor nakon 2008. novac dobivao na kapaljku, a i cijena mu je bila znatno iznad one po kojoj se zaduživala država. Ne budu li financirali državni proračun i paradržavne institucije, banke će napokon morati tragati za privatnim investicijama i davati priliku ljudima i programima koje je država istisnula s tržišta kredita. Loše je što bi bojkot državnog proračuna od strane domaćih banaka mogao biti dodatni okidač za pad državnog rejtinga i rast premije rizika za Hrvatsku. Strani će investitori sigurno znati iskoristiti tu situaciju u svoju korist i podići cijenu hrvatskog duga kada im ministar financija pokuca na vrata u travnju ili svibnju iduće godine, ako do tad dobijemo Vladu i proračun. Adrović je, očito, birao dan kad će objaviti neugodnu vijest za budućeg ministra financija jer ju je izrekao u istom danu kad je i Europska središnja banka najavila da će nastaviti sa svojim monetarnim mjerama i pumpanjem novca do proljeća 2017. godine. Slijedom toga, vrata koja se zatvaraju kod kuće još će neko vrijeme biti širom otvorena na europskom tržištu.

Draghi je produljio otkup državnih obveznica jer eurozona još nije dostigla rast s kojim se, primjerice, mogu pohvaliti Amerikanci, za koje se vjeruje da će sredinom prosinca podići kamatne stope. U Hrvatskoj narodnoj banci kažu da poslovne banke nemaju regulatorni limit izloženosti državi i nigdje ne piše da gdje je magična granica iznad koje ne smiju financirati državni proračun. To je pitanje njihove ocjene upravljanja rizicima, u koju se središnja banka ne želi miješati. U državama jugoistočne europe udio plasmana državi kreće se od 11 posto imovine banaka u Bugarskoj, 15 posto Češkoj, do najviše 27 posto u Rumunjskoj.

Adrovićevo se upozorenje može iščitati i kao snažna poruka glavnim političkim akterima da će morati zarezati potrošnju oštrije nego su možda planirali jer će država imati sve manje financijera. Novac s kojim raspolažu mirovinski fondovi premali je da bi pokrio sve državne apetite. Danima se prate pokušaji Mosta da sastavi veliku koaliciju i ismijavaju afirmativni odgovori HDZ-a i SDP-a na postavljena pitanja. Obje su se stranke lako mogle složiti s prijedlozima Mosta iz jednostavnog razloga što se ni ta grupacija nije dotaknula najvažnijih pitanja. Koliko god to bilo politički škakljivo pitanje, ukidanje sedam ili deset županija nije nikakav problem ni za ljude koji tamo rade jer će ih prebaciti u gradove ili regije, no rezanje mirovina, socijalnih naknada ili otpuštanje 30 tisuća ljudi s državnih jasli ima drugu težinu, a mi idemo ususret vremenima u kojima će upravo takvi rezovi postati manje zlo od dva zla koji se nude.

>> Zdenko Adrović novi direktor HUB-a

>> Udruga Franak najavljuje prosvjed i prijave protiv banaka