Naše su tvrtke među najzaduženijima u Europi

U svim analizama hrvatske zaduženosti uglavnom se spominje visok javni dug države, no tvrtke, kad je o dugovima riječ, stoje puno lošije i od same države. Ukupni dug hrvatskih tvrtki neznatno je prestigao vrijednost godišnjeg BDP-a (102%), odnosno 330 milijardi kuna, za razliku od njemačkih, čeških ili slovačkih poduzeća čiji dugovi čine tek polovicu BDP-a njihovih zemalja. Hrvatska narodna banka smatra da je čak jedna trećina korporativnog duga prekomjerna! Za razliku od većine zemalja srednje i istočne Europe sličnog opterećenja dugom, jedino u Hrvatskoj od početka krize nije došlo do razduživanja tvrtki, već je njihov dug povećan u odnosu na 2008. godinu. 


– Upravo se visoka zaduženost privatnog sektora i s njome povezana nužnost razduživanja učestalo navode kao ključna ograničenja bržeg i snažnijeg gospodarskog oporavka – navode analitičari Hrvatske narodne banke koji smatraju da bi se zaduženost tvrtki morala spustiti na 70 posto BDP-a, odnosno 231 milijardu kuna da bi njihov dug postao održiv. Granicu održivosti korporativnog duga odredio je MMF, na osnovi zaduženosti zemalja koje čine jezgru Europske unije. MMF-ova je analiza pokazala da dug tvrtke ne bi trebao prelaziti 30 posto imovine poduzeća!

– Visok dug hrvatskih poduzeća postao je velik teret za njihovo poslovanje – tvrdi HNB koji je izračunao da bi 40% postojećeg duga postalo neodrživo uz daljnji rast kamata za jedan postotni poen. Mala su poduzeća znatno manje zadužena od ostalih i imaju zamjetno manje potrebe za razduživanjem, a udio duga u njihovoj imovini kreće se oko 22 posto, što pokazuje da mala poduzeća unatoč svom potencijalu rasta imaju ograničen pristup financiranju. Dug velikih poduzeća premašuje 33 posto njihove imovine, a najviše je prezaduženih tvrtki u građevinarstvu, ugostiteljstvu, ali i sektoru proizvodnje električne energije.*