'Naše vino pio je papa, a naručuju ga i poljske crkve'

Na pola puta između Zagreba i Varaždina, u mjestu Breznički Hum, nalazi se prekrasan brežuljkasti kraj prekriven tisućama trsova vinove loze. Pogled sa zapada proteže se na obronke planine Ivanščice, sa sjevera na varaždinsko vinogorje, istočno na planinu Kalnik, dok s juga vinogradi dodiruju zlatarsko područje s pogledom na sjeverni dio Medvednice. Upravo na tom prekrasnom mjestu nalazi se vinarija Šafran. Dvadesetak hektara bregovitih padina humskog i brezničkog vinogorja stvaralo se stoljećima, na temelju impozantne tradicije uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. A sve je počelo još davne 1692. godine...

– Nitko ne zna točno vrijeme početka vinarstva u ovim krajevima, ne zna se jesu li vinovu lozu sa sobom donijeli Rimljani koji su na toj relaciji utabali cestovni smjer (via antiqua) i jesu li duž svoje prometnice osim vila rustica gradili i klijeti ili se početak vinogradarstva i službeno poklapa tek s prvim pisanim spomenicima u 13. stoljeću, no u povijesnim knjigama u kojima se spominje i imanje obitelji Šafran stoji da je dio prihoda od poljoprivredne proizvodnje generacijama redovito potjecao od vinogradarstva – kaže nam voditelj vinarije Josip Tržec, dodajući kako je među crkvenim redovima i institucijama od najstarijeg vremena posjede na Varaždinbregu kao i na području Brezničkog Huma imala i Zagrebačka biskupija, koja je započela proizvodnju misnih vina.

Biskupova ideja za sadnju vinograda

– Pred početak Prvog svjetskog rata posjed biskupije bio je zapušten, a obnovio ga je nadbiskup Antun Bauer, prema čijoj je ideji tu zasađena zelenika, posebna vrsta stare vinove loze. Nadbiskup Bauer vinograde je imao i na današnjim pozicijama vinarije Šafran, gdje, ne samo zahvaljujući povijesti već prije svega kvaliteti vina, tradicija misnih vina traje i danas, a osim Misnim, vinarija Šafran ponosi se i Papinim vinom – govori Josip Tržec.

Ističe da je njihova vinarija poznata po vrhunskim vinima: graševini, rajnskom rizlingu, manzoniju, sivom pinotu, sauvignonu, žutom muškatu, mirisnom tramincu, portugiscu, frankovki i blauburgeru. Vina su specifičnih aroma, iznimne svježine i prepoznatljivog bukea bregovite Hrvatske.

– Obiteljska tradicija započela je 1692. godine. U 2006. godini obitelj se odlučila obrtnički okrenuti tržištu. Provedena je obuhvatna tehnološka modernizacija tako da vinarija raspolaže najsuvremenijom opremom za preradu grožđa, fermentaciju, sazrijevanje i čuvanje vina. Stari vinogradi zamijenjeni su novim nasadima. Vinograd je rasprostranjen na 20 hektara. Oko 90 tisuća trsova zasađeno je na pogodnom tlu i idealnim pozicijama. Vinarija je najveća u Varaždinskoj županiji, s godišnjom proizvodnjom od oko 90.000 litara vina, a ukupni kapacitet vinarije iznosi do 500.000 litara – govori Tržec ističući kako je cijela obitelj od rođenja uz vino.

– Vino je element koji nas prati. Uz njega vežemo zadovoljstvo, druženje i pozitivnu energiju. Želja nam je bila taj svojevrsni hobi i tradiciju zaokružiti u poslovnom smislu. To nije posao u kojem se kapital odmah vraća i gdje čovjeka pokreće isključivo novac. Ovo je posao koji snagu crpi iz strasti prema vinu i tradiciji. Najstariji zapis o obiteljskoj vinogradarskoj tradiciji datira iz 1692. godine. Prvog Šafrana na ovim prostorima grof Drašković doveo je iz okolice Beča i postavio ga za nadglednika svojih imanja i tu u Brezničkom Humu darovao mu 50 jutara zemlje: oranica, njiva livada, pašnjaka šuma i vinograda. U to vrijeme Austro–Ugarske Monarhije vinogradi su mahom bili u vlasništvu feudalne vlastele, a u ovim su krajevima živjeli grofovi Draškovići, Jelačići, Ožegovići, Erdödy, a kasnije i biskupi zagrebačkog kaptola, pa se kao jedan od vlasnika posjeda spominje nadbiskup zagrebački dr. Antun Bauer, čija obitelj vuče korijene iz također vinorodnoga Burgenlanda ili hrvatskoga Gradišća – istaknuo je Josip Tržec, napominjući da je danas u okviru vinarije uređena i kušaonica vina u kojoj se može okupiti pedesetak gostiju, baš kao i u nekadašnjoj Crljenoj oštariji u Brezničkom Humu, u kojoj su u davna vremena noćili putnici poštanskih diližansi, a u oštariji je prenoćio i ban Josip Jelačić.

– Vina vinarije Šafran redovito osvajaju najviša odličja na izložbama i ocjenjivanjima u zemlji i inozemstvu. Od Zlatnog vina Alpe Adria, najveće nagrade Križevačke Zelinske izložbe vina, naša su dva vina, graševina i manzoni, u Londonu osvojila Decanterove nagrade. Misna vina došla su kao slijed tradicije i poznata su u ovom kraju jer je od najstarijeg vremena posjede na području Brezničkog Huma imala i Zagrebačka biskupija. Iako prepoznatljiva po svojim aromatičnim vinima, vinarija Šafran ponosi se i Papinim vinom. Poslije dugoga i pomnog biranja komisije od dva biskupa i nekolicine svećenika, naše vino odabrano je za kalež Svetoga Oca Benedikta XVI. za obred Svete mise koja se u Zagrebu 2011. godine održala na Hipodromu – s ponosom ističe voditelj vinarije.

Dodaje da osim četrdesetak župa sjeverozapadne Hrvatske, misna vina vinarije Šafran u svojim crkvama koristi i Krakovska nadbiskupija iz Poljske.

Ekološka gnojiva

– Vinarija od svog osnutka surađuje s Agronomskim fakultetom u Zagrebu kao i sa savjetodavnom službom u županiji. U vinogradu je postavljena meteorološka stanica koja svakodnevno prati meteorološke uvjete koji su važni za zaštitu trsova, a svakih nekoliko godina uzimaju se i uzorci tla da se može odrediti gnojidba. Uz potporu Ministarstva poljoprivrede i EU koriste se ekološka gnojiva. Enološka ispitivanja uzoraka kakvoće vina vršimo u vlastitom laboratoriju, a koristimo i ostale licencirane laboratorije.

– Osim ponude vrhunskih vina, za nadolazeće zimske dane i dane adventa preporučujemo kuhano vino vinarije Šafran, a riječ je o gotovom pripravku vina sa svim potrebnim aromama i okusima. Za sljedeće ljeto inovativni proizvod vinarije Šafran bit će ljetno, voćno, osvježavajuće koktel-vino Summerwine. To je vino s voćnom aromom, novo osvježavajuće ljetno piće niskih alkohola, obogaćeno prirodnim aromama jagode, breskve, naranče, limuna i jabuke. Savršeno pomaže za opuštanje i budi u nama osjećaj odmora. Oba vina proizveli smo u suradnji s Prehrambeno biotehnološkim fakultetom – objasnio je Josip Tržec pokazujući nam i ostala vina.

– Graševina je vrhunsko suho svježe vino, slamnatožute boje, izraženog sortnog mirisa i ugodnog gorkastog okusa. Ponos hrvatske enologije. Pristaje uz sva jela od ribe, bijelog mesa i tvrdih sireva. Preporuka našeg masterchefa: svinjski file u bučinim košticama, pire od buče, cikorija u špeku.

Vino za tajlandsku kuhinju

Tu je i rajnski rizling, vrhunsko suho svježe vino naglašenih cvjetnih nota, uz nijanse tropskog voća i mineralnost. Odlično pristaje uz sezonske salate, bijelu ribu, perad ili svinjetinu. Podnosi jače okuse i začine tajlandske i kineske kuhinje. Preporuka našeg masterchefa: funky piletina i špageti s mirisom sezama. Manzoni bijeli vrhunsko je suho vino slamnatožute boje sa zelenkastim odsjajem, čije lagane, fine i nježne arome podsjećaju na zelenu jabuku, a okus na lipov med.

Odlično pristaje uz tjestenine i rižota od plodova mora, ribu i bijela mesa. Preporuka našeg masterchefa: teleći kare u začinskom bilju s popečcima od povrća i cikorija u špeku. Naš poznati pinot sivi vrhunsko je suho vino zlatnožute boje, s diskretnim ružičastim nijansama,a krase ga naglašene sortne arome kruške i citrusa kao i savršen balans voćnosti i osvježavajućih kiselina. Odlično pristaje uz jela od plodova mora, perad i lagane tjestenine te sireve. Osim toga tu je i Sauvignon bijeli, suho vino raskošnog i skladnog herbalnog okusa i nježnog mirisa prosušenog sijena. Odlično pristaje uz pite od sira, tjesteninu, pečenu ribu, pečeno meso – govori Josip Tržec, nudeći nam da probamo i muškati žuti.

– To je vrhunsko poluslatko vino izraženih muškatnih aroma, intenzivnog mirisa i okusa zrelog grožđa uz savršen balans voćnosti i osvježavajućih kiselina. Odlično pristaje uz plemenite sireve, voćne deserte i slastice. Tu je i traminac mirisavi, RSM cuvee te crveno vino Šafran, kvalitetno suho crveno vino nastalo sljubljivanjem frankovke, blauburgera i portugisca, a bogato je aromama tamnog bobičastog voća, naglašene sortne boje i mirisa. Odlično pristaje uz jela od crvenog mesa i divljači – kazao je Josip Tržec. Na kraju je istaknuo kako bi mu, da nabroji sva vina, trebala cijela knjiga.