Naši stručnjaci o havariji: Potonuli su zbog neznanja kapetana

Nasukanu “Costa Concordiju” more je jučer počelo odvlačiti prema pučini, ali javnost više od sudbine olupine danas zanima tko je kriv za nesreću u kojoj je poginulo najmanje šest, a traga se za još četrnaest osoba, među kojima je i dijete. Talijanska kompanija Costa Crociere vrlo je jasna – kriv je pedesetdvogodišnji kapetan Francesco Schettino.

Pozdravljali admirala

Brod je bio preblizu obali i odluke zapovjednika nisu bile u skladu s procedurama i međunarodnim normama, tvrde u upravi kompanije.

Brod je plovio tako blizu otoku Gigliju da bi se pozdravilo stanovnike, a posebno admirala Marija Terenzija Palomba (68) koji u mirovini živi na tom otoku, a bio je zapovjednik na “Costa Crocieri”. Dok je ponašanje zapovjednika Schettina do udara bilo nestručno, nakon početka havarije bilo je kukavičko. Schettino nije htio pozvati pomoć sve dok ga lučka kapetanija iz Livorna na to nije natjerala, a potom je među prvima počeo spašavati svoju kožu ne mareći za putnike. Na brod je helikopterom spušten spasitelj Marco Savastano i pozvao je zapovjednika Schettina koji se već nalazio u čamcu za spašavanje, zatraživši od njega da odmah preuzme zapovijedanje evakuacijom. No, Schettino je bio kao ukočen na čamcu koji nije ni spuštao u more. Savastano je nakon više poziva zapovjedniku da se vrati zatražio da onda zapovijedi spuštanje čamca u kojem se nalazio te da se pomičnim stubama vrati na brod. Schettino se nećkao, a potom zapovjedio spuštanje čamca. No, nije se vratio na brod, već je čamcem otplovio do luke na otoku Gigliju, a zapovijedanje evakuacijom preuzeo je Savastano. Zbog toga je Schettino još od subote navečer pod optužbom za ubojstvo iz nehaja i napuštanje broda, za što mu prijeti do 15 godina zatvora.

Pomorski su stručnjaci zgranuti razvojem događaja pri potonuću “Costa Concordije”.

– Talijanski zapovjednik, časnici i posada postupili su suprotno svim zakonima, etici i moralu jer su prvi napustili brod – smatra Pero Vidan, prodekan Pomorskog fakulteta u Splitu. 
– U pogibelji brod je najsigurnije utočište, ne prijeti li opasnost od potonuća ili prevrnuća, a situaciju procjenjuje zapovjednik i daje zapovijed o napuštanju. U panici, bez osvjetljenja, dezorijentirani putnici su se prestrašili i počeli skakati u more, a hipotermija i smrt bili su neizbježni.

Neprofesionalna posada

Da posada i zapovjedništvo broda nisu bili dobro obučeni, smatra Slaven Roje, prvi časnik palube na putničkom brodu “Queen Mary”, većem od potonule “Costa Concordije”. Problem je, smatra, što kapetan nije dobro poznavao opremu za navigaciju.

– Očito nije znao očitati koliko je plitko more ispod broda, nije znao doći do tog podatka – kaže Roje.

Što je god bilo razlogom potonuća, svi su kapetani protrnuli na vijest o havariji.

– I nesvjesno se stavite na mjesto kapetana i spoznate svu težinu našeg poziva – kaže Teo Stražičić, prvi kapetan kruzera “Independence of the Seas”, u to vrijeme najvećeg na svijetu, koji tvrdi da je talijanski kapetan nasukavši brod blizu obale kupio vrijeme da se što više ljudi spasi. Ipak, ne misle svi da je nasukavanje dobro izvedeno.

– To je slučajno nasukavanje, imao je veliko oštećenje – kaže prof. dr. Damir Zec s riječkoga Pomorskog fakulteta.