Naši učenici zaostaju u matematici za Kinezima četiri godine

Hrvatski su učenici ispod prosjeka u razumijevanju sadržaja koji čitaju i u matematičkom povezivanju, pokazali su rezultati istraživanja PISA, o kojemu su u utorak raspravljali stručnjaci iz obrazovanja za okruglim stolom u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

Dobri u prirodoslovlju

Rezultati su stari tri godine, no prethodna ih vlast nije uzimala u obzir, a sadašnji resorni ministar Željko Jovanović poželio je analizu rezultata iskoristiti da izradi strategiju znanosti i tehnologije.

– Učenik četverogodišnje strukovne škole dvije je godine u zaostatku od prosječnog Kineza (ispitani su učenici Šangaja, Hong Konga i Macaoa, nap. a.) u čitalačkoj pismenosti. Više od četvrtine učenika smatra da je čitanje gubitak vremena, a 46 posto čita ako mora. Ponadali smo se da su barem zainteresirani za čitanje novina, jer ih je 71 posto reklo da ih čita, no ispalo je da 58 posto mladih zapravo ciljano traži neku informaciju – rekla je Michelle Braš Roth, voditeljica istraživanja.

U anketi koja se provodila u sedamdeset i četiri zemlje sudjelovali su 15-godišnjaci, a zadatak im je bio, primjerice, logički “izvući” traženi podatak s deklaracije ili prema tekstu odgovoriti na kojoj stanici metroa treba presjesti. Više od 20 posto nije uspjelo postići osnovnu razinu čitalačke pismenosti. Još su lošiji u matematičkoj pismenosti gdje osnovnu razinu nije prešlo 27 posto, odnosno zaostaju četiri godine u obrazovanju od prosječnog Kineza. U tom su dijelu bila pitanja poput preračunavanja jedne valute u drugu uz zadani tečaj. Najbolji su naši učenici u prirodoslovlju, gdje ih je osnovnu razinu zadovoljilo 80 posto.

– Problemi koje u učenju vide učitelji jesu markiranje, nepoštovanje nastavnika, preniska očekivanja nastavnika i nedostatak audiovizualne opreme – objasnila je M. Braš Roth.

“Bubaju” formule

S druge strane roditelji kao pozitivnu stranu hrvatskoga školstva vide to što škole pred djecu stavljaju visoke zahtjeve te ističu da su zadovoljni disciplinom, sadržajem i metodama rada.

Sudionici okruglog stola sugerirali su da treba promijeniti edukaciju nastavnika, da matematiku treba upotrijebiti za razvoj razumijevanja, a ne da se samo “bubaju” formule te da se trebaju više cijeniti nastavnici i omogućiti im bolji položaj u društvu.