Stanovnici Našica i Daruvara prvi su u Hrvatskoj pozvani da lokalnim vlastima dostave podatke o nekretninama u svojem vlasništvu. Slične formulare na kućne će adrese do kraja ove godine dobiti i ostali vlasnici nekretnina jer su gradovi i općine krenuli u pripreme za njihovo oporezivanje. Porez na nekretnine počet će se plaćati od 1. siječnja 2018. godine, prema Zakonu o lokalnim porezima, koji je potkraj prošle godine prihvaćen u Saboru.
Službenici prošli edukaciju
Dosad je prvih 400 službenika koji će raditi na provedbi zakona i utvrđivanju porezne obveze prošlo potrebne edukacije, a prema gradskim i općinskim uredima pristižu i dodatni podaci na osnovi kojih lokalne vlasti moraju ažurirati postojeću listu nekretnina na svom području. Geodetska uprava dostavila im je ortofoto snimke, a pristižu i kupoprodajni ugovori, evidencija legaliziranih nekretnina te podaci s novim aktima o gradnji i slično.
Kad je donosila zakon, Vlada je naglasila da je porez na nekretnine transformacija komunalne naknade, od koje se godišnje prikupi oko 2,1 milijarda kuna, u porezno davanje. Osim komunalne naknade, porez na nekretnine objedinit će još i porez na kuće za odmor te spomeničku rentu, a Ministarstvo financija procjenjuje da će objedinjeni porez donijeti lokalnim jedinicama 2,4 milijarde kuna, 300 milijuna više nego što prikupe sada. Tvrde da ga većina građana neće osjetiti, no koliko će točno iznositi budući nekretninski porez nećemo znati do ožujka 2018. godine. Od tada će na kućne adrese stizati prva rješenja. Dosadašnja komunalna naknada bit će temelj za izračun, no ona će se doraditi s novim elementima koji će uzeti u obzir starost i kvalitetu nekretnine. U formularu koji je stigao stanovnicima Našica i Daruvara građane se pita jesu li njihove kuće ili stanovi useljivi, imaju li bazen, kad su sagrađeni, jesu li dograđivani, na kojim katastarskim česticama i slično. Ispunjavanje dobivenih obrazaca je obavezno. Tamo gdje se pokaže da se podaci koje su dostavili vlasnici nekretnina ne podudaraju s podacima iz javnih izvora uslijedit će kontrole.
Inače, godišnji iznos poreza po četvornom metru utvrđivat će se množenjem vrijednosti boda, koeficijenta zone, koeficijenta namjene, koeficijenta stanja i koeficijenta dobi. Bod i zone određuju općine i gradovi. Neke stvari riješene su zakonom, pa će koeficijent namjene za stanove u kojima vlasnici žive biti 1, za vikendice bi mogao biti i do 6, iako se procjenjuje da će za većinu biti 3,5, dok će za nekretnine na koje se dosad plaćala spomenička renta koeficijent ići i do 12. Bitne su i godine gradnje, pa će tako nekretnine sagrađene do 1940. godine biti najmanje oporezive (koeficijent 0,8), a one sagrađene nakon 2006. godine najviše (koeficijent 1,2). Između njih granična je godina 1970. (koeficijent 0,9), 1987. (1) i 2005. (1,1).
Pazite koga birate!
Na iznos poreza neće utjecati samo starost nego i kvaliteta nekretnine, a procjene pokazuju da bi porez na zgrade sagrađene do 1940. godine trebao biti jeftiniji od naknade, nekretnine sagrađene od 1971. do 1987. godine su tu negdje, a za sve zgrade sagrađene nakon 1988. porez će biti viši. Simulacije poreznika pokazuju da se za 100 m² stana sad plaća oko 1200 kuna komunalne naknade, a porez bi bio od 768 do 1728 kuna. Uplatnice koje ćemo dobiti za godinu dana pokazat će točnu brojku.
U Udruzi gradova ističu da je na lokalnim jedinicama odluka hoće li se nekretninski porez plaćati jednom godišnje, kvartalno, polugodišnje ili mjesečno! Predstoji puno posla i odluka za nove lokalne vlasti i gradonačelnike koje ćemo izabrati na lokalnim izborima u svibnju.
* Izračuni za pojedine primjere ovise i o vrijednosti poreza, koeficijentu zone te koeficijentu namjene
>> Od danas na snazi novi zakoni. Provjerite što se sve mijenja
Poslušajte samo što je HDZ govorio o ovom zakonu dok ga je SDP predlagao. Može li biti licemjernije?