Plenkovićeva Vlada odlučila se na hrabar potez te će od iduće godine povećati primanja oko 300 tisuća umirovljenika, odnosno korisnika obiteljskih mirovina za 10 do 25 posto. U novoj preraspodjeli društvenog kolača nešto bolje će proći osobe koje su samostalno ostvarile uvjete za mirovinu, ali su preuzele primanja preminulog supružnika jer im je njihova mirovina bila povoljnija.
Takvih je oko 155 tisuća te se očekuje da će se ti ljudi vratiti na svoju mirovinu te uzeti otprilike 20 posto suprugove mirovine. Vlada predlaže zakon po kojemu se drugi dio mirovine ograničava na 27 posto iznosa obiteljske mirovine, koji najčešće doseže 20,7 posto njegove pune mirovine. Formula je nešto povoljnija za umirovljenike koji sa svojim primanjima uzdržavaju i ostale članove kućanstva, primjerice mlađe udovice s djecom i slično.
Devet od deset korisnika obiteljskih mirovina su žene, one najčešće postaju udovice u svojoj 67. godini života te takvu mirovinu nastavljaju primati idućih 18 godina. Nasljeđivanje mirovina veliko je civilizacijsko i socijalno dostignuće te ga u nešto lošijem ili boljem obliku od ovoga koji je predložila Plenkovićeva Vlada imaju sve socijalne države! Hrvatska će ove godine za mirovine nešto više od 1,2 milijuna umirovljenika morati osigurati oko 47 milijardi kuna, što je kao i pet godišnjih proračuna grada Zagreba.
Povećanje obiteljskih mirovina stajat će državu u prvoj godini 1,2 milijarde kuna, a kasnije i više. Kod predstavljanja zakonskih promjena Vlada je navela da će se pravo na isplatu dvije mirovine, vlastite i dijela suprugove mirovine, ograničiti na 80 aktualnih vrijednosti mirovine, što je trenutačno 5840 kuna. No, kada 1. siječnja 2023. godine počne primjena zakona, ta će formula nakon rujanskog usklađenja mirovina donijeti drukčiju brojku, pa bi se limit mogao pomaknuti na oko 6200 kuna.
U jesen stiže novo, inflacijsko, usklađivanje mirovina (očekuje se 5,75 posto) s kojim će godišnji izdaci mirovinskog sustava iduće godine preskočiti 50 milijardi kuna. Za državu ogromna sredstva, za umirovljenike čija se prosječna mirovina kreće oko 3000 kuna daleko premalo s obzirom na cijene i troškove života. Politički utjecaj starije populacije sve je jači, pokrivenost mirovinskih primanja uplatama doprinosa sve je manja i kako vrijeme ide sve češće ćemo svjedočiti odlukama o preusmjeravanju javnog novca u neku od umirovljeničkih skupina.
Da ali u tim državama mirovine financira mirovinski fond a ne državni proračun.