Djeca, supružnici i drugi članovi obitelji od Nove godine nakon održane telefonske sjednice Vlade ipak neće početi plaćati porez na dohodak i na naslijeđenu mirovinsku štednju iz drugog mirovinskog stupa. Podsjetimo, ta se odredba neprimjetno i bez prethodne rasprave našla u predloženim promjenama Zakona o porezu na dohodak, i po prijedlogu mirovinska štednja trebala je imati isti porezni tretman kao i mirovine.
No, danas je održana telefonska sjednica Vlade na kojoj je prihvaćeno nekoliko amandmana na zakonska rješenja koja se nalaze pred izglasavanjem u saborskoj proceduri. Najveća je novost da je Vlada ipak odustala od dodatnog oporezivanja mirovinske štednje. Prema amandmanu, "ova vrsta primitka podliježe oporezivanju na način propisan propisom koji uređuje oporezivanje nasljedstva, a ne propisa koji uređuje oporezivanje dohotka", što znači da prvi nasljedni red neće plaćati porez, a ostalima on ostaje 4 posto!
Dosad se na mirovinsku štednju iz obaveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova najčešće nije plaćao porez jer je ona odlazila članovima obitelji iz prvog nasljednog reda koji su oslobođeni poreza na nasljedstvo.
No Ministarstvo financija, prije današnjeg amandmana, bilo je mišljenja je da se u ovom slučaju ne radi o klasičnom nasljeđivanju ranije oporezivanog novca te je mirovinsku štednju proglasilo oporezivim dohotkom od mirovine. Da objasnimo, radi se o novcu koji zaposleni kao doprinos uplaćuju u drugi mirovinski stup, a nasljednici ga dobivaju jedino ako osiguranik umre prije nego što ostvari pravo na mirovinu. Oni koji štede od 2002. u prosjeku imaju oko 133.000 kuna mirovinske štednje koja se nakon smrti osiguranika najčešće koristi za isplatu mjesečne mirovine maloljetne djece ili se ta svota jednokratno isplaćuje nasljednicima ako je to za njih povoljnije.
Procjenjuje se da je dosad iz četiri fonda isplaćeno oko 250 milijuna kuna mirovinske štednje. U ovoj godini isplata se kreće oko 40 milijuna za nešto više od 500 osoba. U obveznom mirovinskom fondu PBZ-CO isplaćeno je 8,2 milijuna kuna za 122 preminula osiguranika koja su imala 134 nasljednika.
Erste fond za 83 osiguranika isplatio je 4,94 milijuna kuna, a najveći AZ mirovinski fond 18 milijuna za 233 osiguranika. U AZ fondu od početka rada isplatili su 80 milijuna za 2174 preminula člana. Djeca, supružnici i obitelj iz prvog nasljednog reda nisu platili porez, a ostali jesu 5 posto.
Prijedlog Ministarstva financija, prije podnošenja amandmana, bio je da mirovinska štednja neće imati porezni tretman kao naslijeđena štednja, nego će se oporezivati 24 i 36 posto umanjeno za polovicu.
Da se taj princip primjenjivao ove godine, obitelji preminulih članova obveznog mirovinskog fonda PBZ-CO platile bi oko milijun kuna poreza!
Prijedlog je šokirao mnoge, pa i Svjetsku banku, koja je kreator hrvatske mirovinske reforme, i moguće je da će do glasanja u Saboru doći do nekih promjena. Još jučer nije bilo informacije da bi ministar financija Zdravko Marić mogao odustati od oporezivanja mirovinske štednje.
U prvoj verziji zamišljeno je da i nasljednici koriste pravo na osobne odbitke, 3800 mjesečno odnosno 45.600 kuna godišnje, što bi prepolovilo poreznu obvezu ljudima koji nasljeđuju 100.000 kuna. No osobni se odbitak može koristiti samo jednom pa bi zaposleni supružnik preminulog bračnog druga ili zaposleno dijete platilo porez na dohodak na cijeli iznos, za naslijeđenih stotinjak tisuća kuna s prirezom oko 14.000 kuna. Mirovinska se štednja nasljeđuje samo ako osiguranik umre mlad, odnosno prije stjecanja prava na mirovinu. Kada osiguranik drugog stupa umre u mirovini, vrijede druga pravila, i u takvim situacijama nasljednici najčešće preuzimaju mjesečne mirovine.
Inače, u drugom se stupu nalaze 82,4 milijarde kuna mirovinske štednje, ta štednja stalno raste i s vremenom će se sigurno povećati iznosi koje će djeca i ostali članovi obitelji nasljeđivati od prerano umrlih roditelja ili supružnika. Postojanje poreza na mirovinsku štednju objašnjava se time da je riječ o novcu koji nije prošao porezne škare s obzirom na to da su doprinosi oslobođeni plaćanja poreza. Stoga, kažu, ne bi bilo pravedno izjednačavati ga s naslijeđenom štednjom u banci, koja je nastala iz dohotka koji je oporezovan.
Da bi Superhiku plaća rasla 1,5 tisuću kuna, menadžerima u Agrokoru 5 tisuća a predsjedniku uprave Ine Aldottu i više mora se narodu uzeti još to je sasvim jasno. Još kažu demagogija i jeftin populizam, pokvarenjaci.