Da različiti sudovi o istoj stvari mogu imati različite stavove, pogotovo ako je riječ o sudovima različitih država, i nije neka novost. No u svjetlu prošlotjedne odluke Višeg suda u Beogradu koji je rehabilitirao četničkog vojvodu i zločinca Dražu Mihailovića smatrajući da Mihailović nije imao pošteno suđenje prije no što je 1945. strijeljan, zanimljivo je vidjeti što je o sličnoj stvari prije nekoliko godina odlučio jedan hrvatski sud.
Optužen za ratni zločin
Naime, 2011. zagrebački Županijski sud odbio je zahtjev za reviziju koju su podnijeli nasljednici Vladimira Krena, zapovjednika zračnih snaga NDH. Kren je kao visokopozicionirani časnik NDH nakon Drugog svjetskog rata bio optužen za ratni zločin nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima. Teretilo ga se da je bio poticatelj, organizator, naredbodavac i neposredni izvršitelj masovnih ubojstva, terora, bombardiranja naselja i prisilnog iseljavanja stanovništva. Zbog tih je optužbi osuđen te je strijeljan 2. prosinca 1948., a uz to su mu trajno oduzeta građanska prava te mu je trajno konfiscirana sva imovina. Njegovi su nasljednici u travnju 2010. podnijeli zahtjev za reviziju presude smatrajući da su Krenu kršena međunarodno priznata načela pravne države i demokratskog društva.
Samo 45 dana
Naveli su i da je presuda u suprotnosti s pravnim poretkom u RH jer u Hrvatskoj ne postoji smrtna kazna, trajno oduzimanje imovine i građanskih prava. Krenovim nasljednicima sporno je bilo i što je cijeli sudski postupak – podizanje optužnice, žalba na nju, suđenje, presuda, pravomoćnost presude, žalba na izvršenje kazne, zahtjev za pomilovanje... – bio gotov za 45 dana.
U zahtjevu za reviziju navedeno je i da Kren nije imao pravnog zastupnika, da presuda nema pisano obrazloženje, da je saslušan samo jedan svjedok... No sud je zahtjev za reviziju proglasio neosnovanim te ga je odbio, a u obrazloženju je navedeno da Kren nije osuđen za politička kaznena djela. Objašnjeno je da Krenov položaj u NDH, karakter te državne tvorevine te zapovijedi koje je izdavao nedvojbeno upućuju da je počinio ratni zločin koji je RH dužna progoniti prema pravilima međunarodnog prava. Što se tiče opaski da nije imao pošteno suđenje, u obrazloženju je navedeno da u spisu protiv Krena postoji pisano obrazloženje presude s citatima na kojima je utemeljena, ime njegova izabranog odvjetnika te Krenove zapovijedi o likvidaciji ratnih zarobljenika i bombardiranju civilnih ciljeva u Hrvatskoj i BiH.
Da je bio četnik koji je ubijao hrvate i pred kraj rata prešao u partizane i opet čak i nakon rata tamanio hrvate, danas bi u Hrvatskoj bio narodni heroj!