Ministarstvo je do jučer zaprimilo i 135 zahtjeva škola za dodatnim zapošljavanjem spremačica na određeno vrijeme, a ti zahtjevi još uvijek stižu
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, do jučer je izdano nekoliko stotina suglasnosti školama za skraćenje sata. Tako je Grad Zagreb dobio dopuštenje za 48 srednjih i 16 osnovnih škola, Grad Split za 29 osnovnih škola, Čakovec za pet, Splitsko-dalmatinska županija za sve škole koje rade u dvije smjene, a po istom principu odobreno je skraćenje sata i u školama čiji je osnivač Brodsko-posavska županija. Grad Vinkovci dobio je odobrenje za sedam osnovnih škola kojima je osnivač, a Koprivničko-križevačka županija za 13 osnovnih škola kojima su osnivači gradovi i županija, a koje će raditi u dvije smjene. Na području Primorsko-goranske županije odobrenje za skraćivanje sati dobile su 23 škole, pet osnovnih i 23 srednje.
Istodobno je Ministarstvo do jučer zaprimilo i 135 zahtjeva škola za dodatnim zapošljavanjem spremačica na određeno vrijeme, a ti zahtjevi još uvijek stižu, prenosi Novi list.
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja kažu pak kako su oprezni kod izdavanja suglasnosti za skraćenje sata jer kraći nastavni sat za pet minuta gledano kroz cijelu nastavnu godinu znači gubitak nastave od gotovo mjesec dana. Zbog toga se takav rad omogućuje samo onim školama koje će zbog nedostatka prostora ili rada u više smjena imati otežane uvjete rada, a bez obzira na odobren skraćeni nastavni sat, dodaju u Ministarstvu, propisani školski kurikulum mora se odraditi.
Ujedno napominju i da će nastavna godina u školama započeti sa strogim mjerama koje će, bude li to dopustila epidemiološka situacija, s vremenom popuštati.
Vlada: Tri modela izvođenja nastave u uvjetima koronakrize
Kroz predviđena tri modela, odlukom Vlade sa sjednice u četvrtak, uređeno je odvijanja nastave u osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima, kao i rad ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja u uvjetima epidemije koronavirusa u školskoj godini 2020./2021. koja počinje 7. rujna.
Model A je odvijanje nastave u školi, Model B je mješoviti oblik nastave (u školi i na daljinu), a Model C je nastava na daljinu.
"Model B je kombinirana varijanta u kojoj škole sukladno svojim mogućnostima i infrastrukturi mogu organizirati nastavu na način da one škole koje imaju samo jednu smjenu, a takvih je 60 posto, podijele učenike od 1. do 4. razreda ujutro, a od 5. do 8. razreda popodne, s čime se smanjuje broj učenika u samoj školi. Ostale škole, koje ne mogu osigurati propisanu distancu i nošenje maski, mogu izdvojiti učenike da je dio u školi, a dio online", rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Cilj nam je, uz pridržavanje mjera higijene i distance, što više smanjiti koncentraciju đaka u školi, dodao je.
Model C primjenjuje se u slučaju da epidemiološka situacija bude takva da Vlada proglasi lockdown i on predviđa nastavu online, naveo je ministar dodavši kako je jednako tako i na visokom učilištima.
"Vlada naređuje da su sve visokoškolske ustanove dužne ispoštivati epidemiološke mjere, kao i svi ostali građani, ali su slobodne organizirati rad sukladno akademskoj slobodi", dodao je.
Premijer Andrej Plenković rekao je da su upute pravovremeno donesene te vjeruje da će biti napravljen maksimum da školska godina započne u što primjerenijim okolnostima.
Studija američkog CDC-a iz 2012.g. pokazala je da gripa (tip B) ima veću smrtnost kod djece nego kod odraslih. Guglaj: "Influenza B is more fatal in children,.." S druge strane, nova studija ubjavljena u časopisu "The BMJ" je pokazala da korona ima vrlo nisku stopu smrtnosti kod djece - posebno u usporedbi s odraslima. Guglaj: "Reassuring study of children's tiny risk". Godine 2018. u HR je kod oboljelih dominirala gripa tipa B. No jesu li zbog toga zatvarane škole i organizirana online nastava? Ne. Jesmo li gnjavili djecu i učitelje sa hrpom mjera? Ne. A zbog korone, koja je manje fatalna za djecu, jesmo i hoćemo. Gdje je tu logika? Gdje je tu znanost? K tome, mjerama će se djeca strašiti "opasnim virusom" i nabijat će im osjećaj krivne da će nekome napraviti strašno zlo ako u dječjoj zaigranosti prekrše neku od mjera, što može imati negativne posljedice na njihovu psihu. Tako mjere u školama epidemiološki neće učiniti ništa pozitivno, ali će negativno utjecati na emocionalni i mentalni razvoj djece. Sve made by politika. Ali hej, nije to ništa novo. Već smo naučeni da kad političari dotaknu neki problem, ili ga pogoršaju ili stvore deset novih.