Nastavak eskalacije na Bliskom istoku: Izrael traži da se UN povuče, a atentati rasplamsali sukob

U proteklim tjednima svjedočimo intenziviranju sukoba na Bliskom istoku, s ključnim fokusom na izraelsko-iranskim napetostima koje bi mogle eskalirati u širi regionalni sukob. Najnovija izvješća iz privatnog izraelskog Kanala 12 upućuju na to da se Izrael priprema za važan vojni odgovor protiv Irana, a koordinacija sa Sjedinjenim Državama ima ključnu ulogu u ovoj strategiji. Premda je vrsta odgovora već određena, točan trenutak za napad još nije fiksiran. Očekuje se da će američki sustav THAAD, raspoređen u Izraelu, igrati ključnu ulogu u obrani od iranskih balističkih projektila, što dodatno ističe važnost američko-izraelske suradnje.

Atentati rasplamsali sukob

Sustav THAAD (Terminal High Altitude Area Defense), koji je proizvela američka tvrtka Lockheed Martin, postavljen je u Izraelu kako bi pružio dodatnu zaštitu od balističkih projektila. THAAD je sposoban presresti projektile na velikim visinama, unutar i izvan atmosfere, i time je važan dodatak izraelskom obrambenom arsenalu koji već uključuje "Arrow", "Davidovu praćku" i "Iron Dome". No, tijekom nedavnih iranskih napada, izraelski obrambeni sustavi nisu uspjeli presresti mnoge projektile, što je stvorilo dodatnu zabrinutost unutar izraelskih vojnih i političkih krugova.

U posljednjem iranskom osvetničkom napadu, balistički projektili pogodili su vojne i sigurnosne ciljeve u duboko okupiranim područjima, prouzročivši žrtve i znatnu štetu na izraelskim zračnim bazama. Napad je uslijedio kao reakcija na izraelske atentate na ključne političke i vojne vođe u regiji – Ismaila Haniyeha, čelnika političkog ureda Hamasa, te Hassana Nasrallaha, glavnog tajnika Hezbollaha. Ovi su napadi izazvali lavinu osuda u regiji i doveli do iranskog balističkog odgovora.

GALERIJA Razorni napadi u srcu Bejruta: Izraelski udari sravnili stambenu zgradu

SAD je u potpunosti stao uz Izrael, pružajući vojnu i političku podršku, kao i dodatne obrambene sustave poput THAAD-a. Ovo jačanje obrambenih kapaciteta uslijedilo je nakon izraelskog obećanja da će provesti "snažan i veliki" napad na Iran, iako točan datum nije preciziran. U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu zatražio je od glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa hitno povlačenje UNIFIL snaga (Privremene snage Ujedinjenih naroda u Libanonu) iz južnog Libanona, gdje su borbe između Hezbollaha i izraelske vojske intenzivirane, što je rezultiralo ozljedama petorice pripadnika mirovnih snaga.

Ovaj apel Netanyahu je uputio nakon što je izraelska vojska napala Hezbollah u južnom Libanonu. Međutim, međunarodna zajednica, uključujući papu Franju, apelira na poštivanje UN-ovih snaga i poziva na hitni prekid vatre kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje humanitarne situacije. Papa Franjo posebno je naglasio besmislenost rata, upozorivši da on nikada neće donijeti mir i sigurnost, već samo daljnji gubitak života i patnju. Na iranskoj strani, ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi trenutno provodi regionalne konzultacije, posjećujući Irak, Saudijsku Arabiju, Katar i Oman. Njegove diplomatske aktivnosti usmjerene su na koordinaciju stavova oko cionističke agresije i načina obuzdavanja širenja napetosti u regiji. Araqchi je izjavio da Iran ne želi širenje rata, ali je spreman na sve scenarije, optužujući Izrael za pokušaje širenja sukoba. Naglasio je kako su stavovi Irana i Iraka usklađeni u vezi s cionističkom prijetnjom, dok je cilj ovih konzultacija spriječiti katastrofu koja bi mogla zahvatiti cijelu regiju. Također, Araqchi je istaknuo kako je glavna prepreka miru "cionistički entitet", dok su svi drugi regionalni akteri fokusirani na sprječavanje rata. Ovaj diplomatski napor upućuje na sve složenije odnose na Bliskom istoku, gdje svaki potez jedne strane ima potencijal izazvati lančanu reakciju drugih aktera.

Izraelski atentati na ključne vođe Hamasa i Hezbollaha dodatno su rasplamsali sukob. Ismail Haniyeh ubijen je u bombaškom napadu tijekom svog posjeta Teheranu u srpnju ove godine, što je izazvalo oštre reakcije Irana. Istodobno, ubijen je i Hassan Nasrallah u izraelskom zračnom napadu na južna predgrađa Beiruta. Ti atentati označavaju novu fazu sukoba, gdje je Izrael očito odlučan eliminirati ključne vođe svojih neprijatelja, što je izazvalo iranski raketni napad kao izravnu osvetu za te likvidacije.

VEZANI ČLANCI:

S obzirom na izraelsku sposobnost provođenja ciljanih napada na ključne vođe Hamasa i Hezbollaha, napetosti u regiji dosegnule su novu razinu. Iranski odgovor balističkim napadom bio je samo prva faza osvetničkog plana, dok se daljnji koraci tek očekuju. Mogućnost izravnog sukoba između Izraela i Irana sve je realnija, posebno s obzirom na najnovije izraelske pripreme za veliki napad na iranska nuklearna i naftna postrojenja.

Sve navedeno upućuje na iznimno nestabilnu situaciju na Bliskom istoku. S jedne strane, Izrael uz podršku SAD-a priprema veliki vojni odgovor na iranske provokacije, dok s druge strane Iran nastoji diplomacijom okupiti regionalne saveznike kako bi spriječio daljnje širenje sukoba. Međutim, situacija ostaje napeta, a svaki novi događaj ili incident mogao bi potaknuti širu eskalaciju koja bi uključila brojne regionalne i globalne aktere. Ratna retorika s obje strane sugerira da su izravni sukobi između Irana i Izraela neizbježni, a potencijalni ciljevi uključuju iranska nuklearna postrojenja, koja su već dugo meta izraelske zabrinutosti. U ovom osjetljivom trenutku, diplomatski napori poput onih koje vodi Abbas Araqchi ključni su za održavanje krhkog mira u regiji, iako je jasno da će svaki nepromišljen potez jedne strane imati dalekosežne posljedice za cijeli Bliski istok.

U međuvremenu Izrael je, prema izraelskim medijima, započeo novu ofenzivu na sjeverni dio Pojasa Gaze, s namjerom da uništi vojnu infrastrukturu Hamasa i oslabi njegove sposobnosti djelovanja. Pojam "generalski plan" u kontekstu izraelske vojne operacije odnosi se na strategiju izraelskog vojnog vodstva koja uključuje snažan odgovor na Hamasov napad te nastojanje da se ponovno uspostavi sigurnost u južnom Izraelu. Operacija se odvija u nekoliko faza, a sjeverni dio Pojasa Gaze, gdje se pretpostavlja da se nalazi većina Hamasovih vojnih kapaciteta, glavna je meta.

Cilj neutralizacija prijetnji

Izraelski generali i politički vrh planiraju agresivno vojno djelovanje, koje uključuje masovne zračne napade, uz kopnene operacije kako bi se postigla potpuna kontrola nad ključnim dijelovima teritorija koje koristi Hamas. Cilj je ovog "generalskog plana" neutralizacija prijetnji, sprječavanje daljnjih raketnih napada na izraelske gradove, kao i likvidacija ključnih vođa Hamasa.