Hrvatski javni dug ovih je dana dosegnuo 90 posto BDP-a i kao što su analitičari i najavljivali približava se točki od 300 milijardi kuna. To znači da su vlade zadužile svakog zaposlenog građanina za oko 230.000 kuna.
Država se najčešće zadužuje u obveznicama na rok od 10 godina pa da bi slikovitije pokazali koliko odricanja je potrebno da bi se taj dug vratio dovoljno je reći da bi svaki zaposlenik u Hrvatskoj morao dignuti kredit na 230.000 kuna na rok od deset godina, a čak i uz najpovoljniju kamatu od 3 posto, koliko plaća i država, mjesečno bi plaćao kredit od 2225,1 kunu. Javni dug po svakom stanovniku Hrvatske u ovom trenutku popeo se na 67.000 kuna.
Inače tijekom krize od završetka 2008. do danas javni dug povećali smo s 135 milijardi za 220 posto, a ako javni dug nastavi rasti ovako rapidno grčko stanje s udjelom od 177 posto BDP-a u najgorem scenariju mogli bi dosegnuti i prije 2025. Grci su u prosjeku dužni 27.000 eura po stanovniku odnosno oko 90.000 eura po svakom zaposlenom i time su tri puta zaduženiji od prosječnih Hrvata. Uz slabu stopu rasta Hrvatske koju je MMF procijenio na prosječnih 1,5 posto godišnje u idućih pet godina grčki scenarij i nije toliko nevjerojatan ukoliko izostanu reforme koje bi pokrenule gospodarstvo i smanjile rashode države.
U mandatima HDZ-ovih vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor od 2009. do kraja 2011. stvorilo se 77 milijardi kuna novog duga, a vlada Zorana Milanovića zasad je povećala dug za oko 80 milijardi kuna.
- Hrvatska doseže javni dug čiji je udio u BDP-u oko 90 posto i time smo među zemljama s najbržim rastom duga u Europi i ta dinamika jako zabrinjava obzirom na slabe prognoze rasta. Dug raste i zbog deficita, ali i zbog stagnacije - kaže makroekonomist Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Ističe da nijedan sektor gospodarstva ni država ni građani ni tvrtke nisu restrukturirali svoj dug i da nema podloge za novi ciklus rasta.
- Nijedna zemlja Europe nema toliko blokiranih ljudi kao Hrvatska, tvrtke su nam prezadužene, a država se nije restrukturirala. Banke više nemaju kome dati kredit, već su dovoljno izložene javnom dugu, tvrtke nemaju potencijala za investicije, a građani ne žele trošiti. Za novi ciklus rasta treba čekati razduženje barem jednog od sektora, a to ide puževim korakom- kaže Lovrinčević koji naglašava da je Grčku ekonomiju potopila država, dok je gospodarstvo bilo prije sloma žilavije od domaćeg što dokazuje i ekonomski rast Grčke od 0,8 posto zabilježen prošle godine.
>> Tsipras: Grčka je dokazala da se demokracija ne može ucjenjivati!
>> Ključni datumi do grčke pat - pozicije s Europskom unijom i kreditorima
>> Temelj sukoba pitanje treba li Grčkoj otpisati dio duga ili ne
Po kojem onda ključu raste rejting SDPa kada nas je zadužio više nego sve vlade prije, a bez rezultata? IPSOS puls je bezvezna agencija.