POPIS STANOVNIŠTVA

Nastavlja se otkrivanje propusta: I protestanti tvrde da im je DZS pokrao vjernike kao i Katoličkoj crkvi

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Šibenik: Popisivači započeli s terenskim popisivanjem stanovništva
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Šibenik: Popisivači započeli s terenskim popisivanjem stanovništva
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Šibenik: Popisivači započeli s terenskim popisivanjem stanovništva
24.09.2022.
u 09:42
Navode i da se prema rezultatima popisa u Hrvatskoj kršćanima izjašnjava 87,38 posto stanovništva, a vjernicima svih vjera izjašnjava 89.76 posto građana, što je i nadalje veoma visok postotak
Pogledaj originalni članak

U popisu stanovništva, čini se, nije oštećena samo Katolička crkva, nego i protestantske crkve u Hrvatskoj. Naime, nakon što se otkrilo da je broj katolika znatno veći nego što su to pokazali prvi rezultati popisa, protestantske zajednice oglasile su se preko Informativne protestantske agencije informacijom „da se rezultati popisa stanovništva ne podudaraju s evidencijama samih vjerskih zajednica“. Navodi se primjer općini Tordinci u Vukovarsko srijemskoj županiji, gdje po popisu ima 338 protestanata.

„Ova općina obuhvaća mjesta Tordinci, Korođ, Antin i Mlaku. Korođ je većinsko protestantsko naselje (Mađari reformirane odnosno reformatske konfesije) i župni podaci govore da se radi o broju iznad 300 članova župe. U Tordincima djeluje Protestantska reformirana crkvena općina koja broji preko 150 nominalnih pripadnika ove župe. Tu su i pripadnici drugih Crkava reformacijske baštine pa je zbunjujuće kako je u cijeloj općini broj protestanata 338 (20.40 %). Broj “ostalih kršćana” u općini Tordinci je 48 (2.90 %). Slične nepodudarnosti, kada je broj protestanata u pitanju pojavljuju se i u nekim drugim općinama Osječko-baranjske županije“, javlja IPA, dodajući kako s druge strane „broj praktičnih vjernika nikada nije podudaran s brojem nominalnih vjernika i on je zasigurno mnogo manji od navedenih statističkih podataka“ te da je „moguće da je i broj praktičnih vjernika zapravo u porastu naspram nominalnog vjerništva, no takvi podaci se teško mogu ustvrditi statističkim ispitivanjima i rezultatima“.

Također, navode i da se prema rezultatima popisa u Hrvatskoj kršćanima izjašnjava 87,38 posto stanovništva, a vjernicima svih vjera izjašnjava 89.76 posto građana, što je i nadalje veoma visok postotak.

„Ovdje dakako govorimo o onima koji se izjašnjavaju vjernicima, dakle nominalnim pripadnicima jedne od institucionalnih religija ili vjernika koji se ne smatraju pripadnicima određene religije. Tu treba uzeti u obzir da se 1,72 posto građana nije izjasnilo po pitanju vjerske pripadnosti, a 2,14 posto je nepoznato jesu li vjernici ili nisu. Ako pretpostavimo da se kod ispitanika koji se po pitanju vjere nisu izjasnili, odnosno da se kod “nepoznatih” jesu li vjernici ili ne, ipak jednim dijelom radi i o vjernicima, postotak nominalnih vjernika bi mogao biti i iznad 90 posto“, navode hrvatski protestanti.

VIDEO Otkrivamo kako je nastala pogreška u brojenju katolika: Za sve je kriv obrazac za popis.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 10

RO
romobil
09:51 24.09.2022.

I ja tvrdim da su pokrali nas ateiste, agnostike i skeptike.....😝

Avatar Zagor 74
Zagor 74
10:53 24.09.2022.

Zar je u ovoj zemlji zbilja najveći problem koliko je kojih vjernika?! A to što svi iseljavamo? To što plaća realno tone? To što niš ne proizvodimo? To nikog nije briga…pa dajte mi molim vas objasnite kako veći broj katolika podiže BDP????

Avatar Cohen
Cohen
16:23 24.09.2022.

(po 3. put na ovu temu) Metodološki prijepori u vezi logičnosti i razumljivosti upitnika koji se, na žalost, uočavaju u fazi objave konačnih rezultata Popisa, trebali su biti uočeni i otklonjeni prije primjene upitnika, u fazi (1)rasprave stručnjaka o njemu i (2)probnog testiranja razumljivosti za ispitanike. Želio bih potvrdu da je oboje bilo provedeno. Braniti sada čast DZS-a demantiranjem kritika metodoloških propusta je bacanje prašine u oči. S obzirom da se sada ipak u javnosti otvara kritika dijela metodoloških aspekata upitnika, zašto javno ne pretresti čitav koncept upitnika, počevši od pitanja tko je sastavljao upitnik (koliko osoba, koje stručnosti i iskustva), koji su bili ciljevi popisa (najvažnije!), koja su obrazloženja ponuđena za njih, tko ih je definirao, tko odobrio, zašto se razlikuju od ciljeva prethodnih popisa, koje ciljeve je bilo korisno uključiti, a nisu uključeni (primjerice, zašto nije obuhvaćeno vlasništvo motornih vozila). Nakon analize ciljeva valjalo je ocijeniti kako su oni pretočeni u pitanja (da je sve obuhvaćeno/ništa izostavljeno i to na pravi način). Onda analiza formulacije svakog pitanja (jasnoća, nedvosmislenost, da ne zbunjuju, kako će se u fazi obrade rezultata odraziti na unakrsne kombinacije s odgovorima na druga- koja_ pitanja itd ). Ovaj posljednji aspekt analize bi doveo u pitanje potrebu (uz vaganje cost/benefita) da se o vjeri i vjeroispovijesti postave zbunjujuća dva pitanja. Obranite taj gaf,gđo ravnateljice DZS.