Mnoge europske zemlje, među kojima su Engleska, Francuska i Njemačka, unatoč teškoj COVID slici, i dalje imaju otvorene škole. Štoviše Hrvatska i Njemačka prate se u modelu u kojem svaka pojedinačna škola može sama izabrati između tri modela nastave – nastava u školi, model koji podrazumijeva dio učenja online, a dio učenja u školi i model koji isključivo znači online nastavu, kako bi učenike što kvalitetnije i bolje zdravstveno zaštitila.
Šteta za učenike
Hrvatska teži modelu koji se promovira i u Njemačkoj po kojem se nastava održava lice u lice što je dulje moguće, a ostali nastavni modeli, naročito kod starijih učenika (srednjoškolaca) koriste se ako to nalaže regionalna ili lokalna stopa zaraze. Upravo ta lokalna stopa zaraze u Hrvatskoj omogućuje svakom ravnatelju da organizira rad svoje ustanove bez obzira o kojem se razredu radilo.
Tome u prilog ide i najava nasumičnog testiranja 1800 zagrebačkih učenika iz 15 škola – osam osnovnih i sedam srednjih, uz koje će se brzim testom testirati i 20 nastavnika kako bi se dobila još detaljnija slika u Gradu Zagrebu, koji sada bilježi znatan porast zaraženih na gradskoj razini. Na temelju tih testova ravnatelji također mogu donositi jasnije mjere u zaštiti svojih učenika i tako pravodobno reagirati u potencijalnom sprečavanju virusa. Lokalne odluke ključne su u školama i zbog samih učenika – naime jednostavnim prelaskom svih u državi na online nastavu na dulji period nanijela bi se samo i isključivo šteta za učenike koji izgubljeno gradivo ne mogu nadoknaditi.
Zasad nema ni jasne odluke razmišlja li Hrvatska i hoće li produljiti zimske praznike za tjedan dana na nacionalnoj razini s obzirom na to da definirane mjere vrijede do Božića, a praznici traju do siječnja. Vrlo vjerojatno je da će i tada svaka pojedinačna škola na temelju vlastite epidemiološke slike donositi odluku o nastavnim modelima.
Velik postotak pozitivnih
No, problem je što se na nacionalnoj i županijskoj razini kad je riječ o školama donose političke odluke, a ne temeljem mišljenja struke, prije svega epidemiologa i liječnika. Tvrdnje ministra Fuchsa da se u školama virus ne širi i da je kod nas samo 0,36% zaraženih učenika, po mišljenju liječnika, ne stoje jer toliko je samo detektiranih pozitivnih učenika, a nepoznat je broj stvarno zaražene djece. Notorno je da osobito srednjoškolci skidaju maske pod odmorima, nepravilno ih nose, ne drže distancu, voze se u javnom prijevozu, zbog ‘prehlade’ ne idu doktoru niti ih se testira dovoljno, ali virus šire dalje i zato su bolnički liječnici i tražili da ih se tri tjedna prebaci na online nastavu.
– Kao epidemiolog, da sam odlučivao o tome, bio bih svakako za to da se srednje škole i fakulteti prebace na online nastavu do božićnih blagdana. Naime, postotak pozitivnih među djecom od 15 do 19 godina je veći od 20%, što znači da je isti kao i u odrasloj populaciji, a srednjoškolci se voze u javnom prijevozu, druže se međusobno, dolaze kući i mogu biti izvor zaraze za svoje obitelji – govori epidemiolog, prof. Branko Kolarić.
Valja reći i da se mi sada, kad je riječ o otvorenim školama, ne možemo uspoređivati s Njemačkom, Francuskom i Britanijom jer je u nas mnogo teža situacija, a u zemljama u kojima je slična kao kod nas škole su zatvorene, kao u Austriji, Sloveniji, Belgiji, Češkoj. Čak je i Švedska tijekom najtežeg vala srednje škole imala online.
VIDEO Nove mjere koje vrijede do 21. prosinca
Ne šaljite djecu u školu! Nakon ovoga slijedi OBVEZNO CIJEPLJENJE, vjerojatno i bez najave, samo će doči i ispikati vam djecu-nije šala!!!