Nataša Gulan izgubila 4,9 milijuna jer je s Giričekom bila vjenčana

Nakon pravomoćne presude zagrebačkog Županijskog suda Nataša Gulan, kojoj su u parnici dosuđene 102.500 dolara, u stvarnosti će dobiti tek 130 tisuća kuna jer je izgubila parnicu o podjeli bračne imovine pa mora platiti sudske troškove od gotovo 394.000 kuna (sudske troškove koji se određuju prema vrijednosti spora suprotnoj strani uvijek plaća onaj tko izgubi parnicu, op. a). Sud je presudom zapravo prihvatio tužbu Gordana Giričeka da njihova zajednička bračna stečevina iznosi 205.000 dolara te joj je dodijelio polovicu tog iznosa.

Ucjenjivao me da potpišem

Nataša Gulan, inače profesorica tjelesnog, u parnici o podjeli bračne stečevine u protužbi je tvrdila da zajednička bračna i izvanbračna stečevina iznosi 1,550.000 dolara (8,9 milijuna kuna) te uključuje stan u Fijanovoj vrijedan 308.000 eura (2,34 milijuna kuna), no izgubila je spor. Nataša i Gordan Giriček započeli su zajedno živjeti 30. rujna 2001., a vjenčali su se 11. prosinca 2003. u Orlandu.

Tri mjeseca poslije, u ožujku 2004. dobili su djevojčicu. U srpnju 2004., kada je Giriček potpisao ugovor s Utah Jazzom, težak 16 milijuna američkih dolara, prema tadašnjim Natašinim izjavama, ucjenjivao ju je govoreći: “Ili potpiši da se odričeš moga novca ili se spakiraj i idi!” Zajedno su živjeli do 3. kolovoza 2004., a Giriček je dva tjedna poslije podnio tužbu za razvod braka izjavljujući u medijima da ga je žena ostavila i otišla s djetetom jer je odbio kupiti stan njezinoj majci.

No, sud je njegovu tužbu odbacio uz obrazloženje da se po zakonu mogu razvesti kad dijete navrši godinu dana. Nakon što presudom zagrebačkog Općinskog građanskog suda početkom 2007. nije dobila polovicu tražene imovine, njezina odvjetnica Dafinka Večerina žalila se Županijskom sudu. U žalbi je obrazložila da je presuda nižeg suda nepravedna jer, da se Nataša nije vjenčala s Giričekom, tada bi sud imovinu stečenu u vrijeme njihova zajedničkog života dijelio napola, a ne samo onu koju su stekli u osam i pol mjeseci braka.

Isticala je i da se njihova izvanbračna zajednica nikad nije prekinula, nego je nastavljena brakom, iz stvarne je prerasla u formalnu. No, Županijski je sud uzvratio da je i u ovom slučaju dužan primijeniti odredbu Obiteljskog zakona prema kojem se imovina dijeli popola između supruga ako žive u braku, ili najmanje tri godine u izvanbračnoj zajednici, ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Obrazložio je i da zakonom nije predviđena iznimka u podjeli bračne stečevine u slučaju kada se izvanbračna zajednica nastavlja bračnom. Istina, Županijski sud na neizravan način priznaje nepravednost presude prema N. Gulan u dijelu obrazloženja “da sud nije ovlašten izjednačavati imovinskopravne učinke bračne i izvanbračne zajednice da bi bio pravedan jer je pravednost podređena zakonu”!

U žalbi je Večerina navela da je kupoprodajni ugovor za stan u Fijanovoj, vrijedan 308.000 eura, zaključen u travnju 2004. dok su Nataša i Gordan Giriček bili u braku. U travnju je kupanja tog stana prijavljena Poreznoj upravi. No, Županijski je sud obrazložio da se po zakonu nove činjenice ne mogu iznositi u žalbi te da ih je N. Gulan trebala iznijeti dok je trajao sudski spor. Da je u tijeku procesa navela da je kupoprodajni ugovor za stan zaključen u braku, vjerojatno bi dobila polovicu stana.

To obezvređuje brak!

Iako pravomoćno riješen, ovaj slučaj još nije gotov jer će se njime baviti i Vrhovni i Ustavni sud.

Dafinka Večerina već je na presudu izjavila reviziju Vrhovnom sudu. Ističe da je presuda nepravedna jer, da se Nataša Gulan nije vjenčala s Giričekom, tada bi dijelili imovinu stečenu u gotovo tri godine zajedničkog života, a ne samo onu koju su stekli u osam mjeseci braka.

– Kakva je pravna sigurnost ako sklapanje braka nakon izvanbračne zajednice obezvređuje tu izvanbračnu zajednicu koja bi bila po pravima priznata da nije došlo do vjenčanja – navodi Večerina u izjavljenoj reviziji Vrhovnom sudu. Najavila je da će Ustavnom sudu podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne odredbe Obiteljskog zakona. Uz to, kaže, razmišlja i o ustavnoj tužbi ako Vrhovni sud odbije reviziju na presudu jer je povrijeđena jednakost bračne i izvanbračne zajednice u slučaju Giriček.

Iako smo pokušali dobiti izjavu i odvjetnika Gordana Giričeka, on se na naše pozive nije javljao.

Inače, Vrhovni je sud lani dosudio Nataši Gulan 10.000 kuna odštete od države jer Županijski sud nije bio u dvije i pol godine riješio žalbu na presudu o podjeli imovine i naložio mu je da donese presudu u roku šest mjeseci.

Odvjetnica Dafinka Večerina najavila bitku za pravdu na Ustavnom sudu

Da je Nataša Gulan, bivša supruga proslavljenog košarkaša Gordana Giričeka, ostala živjeti s njim u izvanbračnoj vezi, koja je trajala od rujna 2001. do raskida veze 2004., da se nije s njim vjenčala u prosincu 2003., danas bi imala pravo dobiti polovicu od 11 milijuna kuna stečenih u vrijeme zajedničkog života.

Ali Nataša Gulan dobila je samo 102.500 dolara jer je zagrebački Županijski sud pravomoćno presudio da se bračnom stečevinom u slučaju Giriček smatra samo imovina stečena u osam i pol mjeseci njihova braka, ali ne i ona i koju su stekli u dvije godine i dva i pol mjeseca izvanbračnog života.

Zbog rupe u Obiteljskom zakonu, koji nije predvidio kako podijeliti imovinu supružnika u slučaju kada se izvanbračna zajednica koja je trajala manje od tri godine nastavi bračnom, Nataša je dobila u stvarnosti tek 130.000 kuna, koliko joj ostaje nakon što plati sudske troškove. Po Obiteljskom zakonu, izvanbračna je zajednica izjednačena po pravima s bračnom ako traje tri godine ili kraće ako se u njoj rodilo dijete.

Kako je kći Giričekovih rođena tri mjeseca nakon vjenčanja, sud je zaključio da su prije braka zajedno živjeli manje od tri godine pa dijele samo imovinu koju su stekli u osam i pol mjeseci braka. Na žalbu D. Večerine da je presuda nepravedna – jer, da se Nataša nije vjenčala s Giričekom, dijelili bi imovinu stečenu u vrijeme zajedničkog života, a ne samo braka – sud je uzvratio da je dužan primijeniti odredbu Obiteljskog zakona o podjeli imovine u braku i izvan braka te da zakonom nije predviđena iznimka u slučaju kada se izvanbračna zajednica nastavi bračnom. Večerina je izjavila reviziju na presudu tako da je još moguće da Vrhovni sud presudi drukčije.

U ovom slučaju nije gotovo jer je Večerina, poznata i kao borac za ljudska prava, najavila i da će podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne odredbe.