intervju

Nataša Novaković: U 'slučaju Žalac' ispitat ćemo 
i Jollyja i HBOR 
i Grad Split

Foto: Boris Ščitar
Nataša Novaković: U 'slučaju Žalac' ispitat ćemo 
i Jollyja i HBOR 
i Grad Split
30.03.2019.
u 17:22
Ima dužnosnika koji imaju velik broj predmeta, dobili su i velike novčane kazne pa, ne samo da nemaju nikakvih sankcija od nadređenih, nego ih ni birači ne kažnjavaju zbog toga, a to nije do nas
Pogledaj originalni članak

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa često se susreće s kritikama da je preoštro ili preblago, ovisno odlučuje li o “našem” ili “njihovu” dužnosniku, no sve se češće čuje da je riječ o jedinom antikorupcijskom tijelu koje doista stvara probleme političarima. Koliko ih takva percepcija opterećuje u trenutku kada su pred njima važne odluke o premijeru Plenkoviću i ministrima sklonim prijateljevanju s viđenim poduzetnicima, pitali smo predsjednicu tog tijela Natašu Novaković.

Antikorupcijskoj strategiji četiri su godine, u tijeku je donošenje još jednog akcijskog plana, no opći je dojam da je politička kultura na nižoj razini nego prije donošenja Strategije.

Politička kultura doista nije na zavidnoj razini i upravo zato mislim da je izuzetno bitno upozoravati na ponašanja dužnosnika koja nisu u skladu s funkcijama koje obnašaju. Zato je jako bitno i da su sjednice i odluke Povjerenstva javne. Mi ne možemo odlučiti treba li netko snositi političku odgovornost ili podnijeti ostavku, to nije u našoj nadležnosti, ali činjenica je da kao tijelo upućujemo na određena sporna ponašanja pa su ih onda svjesni i birači. Koliko to biračima znači, to je drugi par rukava, ali doista mislim da su transparentnost našeg postupanja prema dužnosnicima i javno obrazlaganje svakog pojedinog slučaja izuzetno bitni. Strategija suzbijanja korupcije traje do 2020. i krajem godine valjda ćemo ići u izradu nove, a što se tiče akcijskog plana, mi smo kao novost predložili izradu smjernice o potrebi imenovanja povjerenika za usklađenost u društvima u državnom i pretežitom državnom vlasništvu, po uzoru na privatni sektor. Taj bi se povjerenik brinuo da društva posluju u skladu sa zakonima, a ticao bi se etike i sukoba interesa. Mislimo da je to korak naprijed i da bi se akcijskim planovima uvijek trebalo ići korak naprijed i usvajati neki novi standardi.

Pred vama je slučaj ministrice Gabrijele Žalac koji otvara nova pitanja. Primjerice, nije li predugačak zakonski period u kojem dužnosnici u imovinske kartice moraju unijeti bitne promjene u svojoj imovini?

Zakonska obveza je da dužnosnik svaku bitnu promjenu mora unijeti do kraja godine u kojoj se ta promjena dogodi. No, to nije problem ako dužnosnik transparentno odgovori na pitanja javnosti. Nije problem što dužnosnik vozi automobil koji mu nije u imovinskoj kartici, nego je problem kada je taj auto u vlasništvu nekog trgovačkog društva koje je dobilo novac od ministarstva ili lokalne uprave. Ta povezanost daje malo drukčiji aspekt. Kada pogledate čiji je auto, je li riječ o trgovačkom društvu kojem su isplaćivana sredstva iz javnih izvora, onda se stvara poveznica. Ovako, samo po sebi nije dvojbeno da bi netko mogao uzeti u najam auto dva mjeseca, plaćati ga a ne staviti u imovinsku karticu. Jer, kada bismo od svih dužnosnika primali izvješća za svaki najam na mjesec, dva ili tri, gdje bismo došli?

Pogledajte izjavu Gabrijele Žalac o Mercedesu:

Ministrica kaže da je automobil koji je vozio njezin suprug od tvrtke Josipa Stojanovića Jollyja unajmila njezina majka. Može li Povjerenstvo postavljati pitanja ljudima koji nisu dužnosnici ili privatnim tvrtkama?

Možemo. Oni nisu dužni odgovoriti, ali uvijek naglašavamo da je transparentnost u cilju zaštite samog dužnosnika. Ako je sve u redu, bilo bi dobro da nam odgovore. Mi ćemo ovdje sigurno ići prema trgovačkom društvu g. Stojanovića s upitom, a s obzirom na to da predmet ima više aspekata, s upitima ćemo ići i prema HBOR-u i prema Gradu Splitu, gdje su nabavljeni autobusi. Moramo uopće vidjeti tko je i kada potpisivao ugovore, tko je glasao o dodjeli sredstava kao član tijela HBOR-a, a tko nije. Dakle, to je sada jedan predmet koji daleko prerasta obični Mercedes u dvorištu.

Hoćete li provjeravati sve aspekte ugovora o najmu, primjerice to što je ovjeren mjesec i pol nakon sklapanja? Možete li propitivati zakonitost ugovora?

Što ćemo još provjeravati, vidjet ćemo tek kada prikupimo svu dokumentaciju. No, samu zakonitost ugovora ne možemo propitivati. To nije na nama.

To bi bio posao za DORH?

Pa vjerojatno.

Postupak je najavljen i protiv gradonačelnika Velike Gorice Dražena Barišića, opet zbog automobila koji vozi njegova supruga, a nema ga u imovinskoj kartici.

U slučaju Dražena Barišića išli smo u redovitu provjeru imovinske kartice. To je nešto što smo napokon ustrojili, imamo dvoje ljudi koji će se baviti samo time i to ćemo raditi redovito. U ovom slučaju, reagirali smo na sumnje koje su se pojavile u javnosti pa smo imovinsku karticu stavili u redovitu provjeru. Dakle, podaci koje je dužnosnik stavio u imovinsku karticu uspoređuju se s nama dostupnim registrima i bazama, a povezani smo s puno njih, i onda će se vidjeti postoji li određeni nesklad. Ako postoji, ići ćemo sa zaključkom prema dužnosniku da ga obrazloži, a nakon toga, ovisno o obrazloženju, zaključit ćemo da nema ničega spornog ili otvoriti postupak.

Česta tema vam je i ministar financija Zdravko Marić. U nekim je postupcima utvrđeno da je bio u sukobu interesa, no ništa mu se zbog toga nije dogodilo. Općenito, čini se da političari na vaše odluke ne reagiraju čak ni kajanjem, a kamo li da bi netko pomišljao na ostavku.

Mi nismo tijelo koje razrješuje. Niti kome dajemo nalog da podnese ostavku niti to možemo preporučiti. Posljedice naših odluka zapravo mogu biti novčana sankcija u visini do 40 tisuća kuna i negativan publicitet. Što se poslije s dužnosnicima događa, snose li nekakvu političku odgovornost nakon naših postupaka, to ne ovisi o nama. To ovisi o nekom drugom, ili o samom dužnosniku, kako se on osjeća. Ali, evo, ima dužnosnika koji imaju velik broj predmeta, dobili su i velike novčane kazne pa, ne samo da nemaju nikakvih sankcija od nadređenih, nego ih ni birači ne kažnjavaju zbog toga. Ako birači ne vide ništa loše u tome da je čovjek imao tko zna koliko postupaka samo pred našim tijelom, mi tu ništa ne možemo. Nije do nas.

Povod novom predmetu protiv Marića je fotografija na kojoj na Jollyjevim ramenima slavi ulazak Hrvatske u finale nogometnog prvenstva. Smiju li dužnosnici uopće imati prijatelje?

Kada ulazite u javnu sferu, to je vaša odluka i morate biti svjesni tih ograničenja. S druge strane, nije problem kada netko ima prijatelja, nego kada dođe do situacije da u nekom segmentu odlučuje o tom prijatelju ili njegovom trgovačkom društvu. Tada bi trebao imati svijest o prijateljskom odnosu s tom osobom i voditi računa da u takvim slučajevima ne sudjeluje u odlučivanju.

U kojim se odnosima, zapravo, dužnosnici trebaju izuzimati iz odlučivanja? Kako izmjeriti razinu prijateljstva?

Ne znam, ali nitko od strana u tom predmetu nije porekao da su dobri prijatelji. Dapače, moram priznati da osobno nekom “poluprijatelju” ili znancu ne bih sjedila na ramenu.

U nekim predmetima zamjera vam se da niste išli dovoljno duboko. Prijavu protiv Tomislava Ćorića odbacili ste jer ste mu povjerovali da nije znao da je u upravu PP-a Biokovo imenovao premijerova ujaka Marka Raosa.

Činjenica je da je ministar mogao imenovati koga god je htio na tu funkciju, u skladu sa zakonom. Međutim, s obzirom na to da je imenovana osoba koja je u rodbinskoj vezi s njemu izravno nadređenim dužnosnikom, definitivno se moglo zaključiti da se tu mogao stvoriti odnos zahvalnosti. Zato smo ga pitali je li znao za to da je riječ o premijerovu ujaku, na što nam je odgovorio da nije znao. Kada nam dužnosnik nešto odgovori, mi ga ne možemo staviti na detektor laži. No, u ovom slučaju išli smo dalje. Ministar nam je rekao da mu je imenovanje predložio državni tajnik Mario Šiljeg pa smo i od njega zatražili očitovanje da bismo provjerili tu izjavu. On je potvrdio da je predložio imenovanje, obrazložio zašto ga je predložio i izjavio da ni sam nije znao da je riječ o premijerovu ujaku. Povjerenstvo odluku ne može donijeti na temelju dojma. Mi moramo nepobitno utvrditi činjenice jer naši predmeti idu na Upravni sud. Ako vi ili bilo tko drugi imate dokaz da je znao za rodbinsku vezu između Raosa i Plenkovića, možete nam ga dostaviti. U protivnom, kako smo mi mogli utvrditi da je ministar znao? Prisiljeni smo pokloniti povjerenje i njemu i svakom drugom dužnosniku koji nam se očituje. Mi smo opisali da je imenovanje bilo po zakonu, ali i da bi bilo dobro da ga je ministar obrazložio. Što smo drugo mogli?

Postoji još i percepcija da ste jedino tijelo koje uopće stvara probleme političarima. Opterećuje li vas to?

Ponekad da i ponekad svi skupa imamo dojam da svaki eksces, svaka problematična situacija, sve što se pojavi u novinama završi kod nas. Presing je velik, velika je količina posla, a ne treba zaboraviti da sada na odlučivanju imamo neke predmete čak i iz 2016.

Znači li to da druge institucije zadužene za borbu protiv korupcije ne rade dobro svoj posao?

Nije na meni da zaključujem rade li drugi dobro ili ne. Mogu samo konstatirati da smo zatrpani poslom i da za to imamo premale kapacitete.

Još jedan “vrući krumpir” je predmet vezan uz putovanje HDZ-ovih dužnosnika u Helsinki Vladinim zrakoplovom. Žalili ste se da vam Vlada ne dostavlja tražene dokumente.

U tom smo predmetu imali već tri ili četiri kruga dopisivanja s raznim ministarstvima, s Vladom, s HDZ-om. Što se tiče ministarstava i pojedinih ministara, sada nakon trećeg kruga imamo očitovanje donekle, ali nemamo nikakve priloge i dokaze koje su nam trebali dostaviti pa smo poslali zadnji dopis u kojem tražimo da nam se dostave i dokazi za ono što navode u očitovanjima. Što se tiče Vlade, oni su nam odgovorili u tri dopisa, ali u njima nema nikakvog konkretnog očitovanja, a mi smo tražili konkretne stvari. Treći dopis uputili smo direktno na premijera, nakon čega smo dobili dopis u kojem se pitaju gdje je naša nadležnost i zašto su nam potrebni prilozi koje tražimo. Zadnji put smo kratko obrazložili da naše ovlasti leže u članku 39. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, po kojemu su nam tijela dužna dostaviti ono što tražimo, pri čemu nije na njima da propituju iz kojih razloga tražimo određenu dokumentaciju.

 

Sada čekate četvrto pismo. Do kada mislite čekati?

Ne dugo. Do sada smo se već načekali, s tim da sada čekamo i odgovore drugih ministarstava na dopise koje smo poslali prije dva tjedna.

Ako ne bude odgovora iz Vlade, što uopće možete?

Ako ne bude odgovora, ići ćemo na postupak zbog toga što nam dokumentacija nije dostavljena, kao što smo napravili u slučaju Milana Bandića. Tu je riječ o načelima djelovanja dužnosnika, pri čemu bi predmet vezan za putovanje u Helsinki ostao otvoren. O njemu će se odlučivati kada skupimo dokumente. Vjerujem da će nadležne institucije u konačnici morati odgovoriti, pitanje je samo koliko će to vremena uzeti. Sa svakim dopisom dobili smo neki novi moment i sada smo došli do toga da nam trebaju još prilozi koji bi nam potvrdili ono što nam se piše u očitovanjima.

Jeste li i iz jedne institucije dobili bilo kakav račun?

Ne.

Jedan od problema koje najviše utječu na pad povjerenja u institucije su saborski prebjezi. Vi ste pokrenuli postupke protiv Marije Puh i Mladena Madjera. U kojoj su fazi ti postupci?

Ti su predmeti otvoreni, međutim još nisu donesene odluke o pokretanju ili nepokretanju postupka, nego je u tijeku prikupljanje dokumentacije, a oni će biti zanimljivi za dokazivanje. U oba predmeta ide se u smjeru zapošljavanja rodbine, pitanja protuusluge, a tu treba prvo ući u čitav postupak zapošljavanja, što je samo po sebi zahtjevan posao jer se taj dio i relativno jednostavno može „pokriti“ dokumentima.

Kakav vam je odnos sa Saborom? GRECO vam je zamjerao izostanak komunikacije sa zastupnicima.

Mi smo u ovih godinu dana donijeli tri smjernice za zastupnike, a u rujnu smo predložili Vladi i Saboru da organiziramo okrugli stol na kojem bismo razgovarali o problemima u važećem i eventualno novom zakonu. Ovaj mjesec ponovili smo prijedlog i ovaj put su nam odgovorili pa bismo krenuli u komunikaciju o tome kako bi taj okrugli stol izgledao. GRECO nam zamjera da nismo ispunili obvezu komunikacije sa zastupnicima i Vladom, ali nije da mi to ne želimo, nego ne možemo ako druga strana ne pristane.

Na temelju čega uopće mislite organizirati okrugli stol kad ni vi ni javnost nemate pojma što će na kraju stajati u novom Zakonu o sukobu interesa?

Pa, uvijek možemo razgovarati o sadašnjem zakonu i problemima koje mi vidimo i koje oni vide, a u konačnici, s obzirom na to da Vlada već godinu dana govori da je zakon gotov, možda će on u tom nekom periodu i izići u javnost.

Je li vam se netko javio otkad je zakon zapeo u proceduri?

Ne. Na sjednicama Nacionalnog vijeća za provedbu Strategije suzbijanja korupcije tsretali smo osobe iz Ministarstva koje su radile na zakonu, a informacija je uvijek ista – zakon je na međuresornom usuglašavanju. Evo, sada je od njegove objave u kolovozu prošlo sedam, osam mjeseci.

Vjerujete li da će taj zakon ikad ugledati svjetlo dana?

Ne znam, no ako bude išao u smjeru u kojem je predložen u javnoj raspravi, bolje da ne bude donesen, Povjerenstvo može nastaviti raditi po starom. U protivnom će se samo unijeti elementi koji će biti problematični i nama i dužnosnicima.

>> Pogledajte video: Andrej Plenković o Gabrijeli Žalac

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

TR
tracy
17:28 30.03.2019.

ha ha ha, njima se tersu gace . Korupcija je zivotni stil protiv kojeg se ne moze boriti. Kako je gore navedena NN dobila radno mjesto?? natjecajem?? malo morgen